Da zaustavimo prosječnog Hrvata i pitamo ima li Hrvatska problema s korupcijom, vjerojatno bi odgovor bio potvrdan. Kako i ne bi kad svako malo vidimo fotografije političara s lisicama na rukama kako ih se privodi istražnom sucu za još jednu od mnogobrojnih afera. Nekoć nasmiješena lica koja su nas uvjeravala kako je sve u redu i kako smo na korak do reforma koje će preoblikovati našu sadašnjost na bolje su sada postali još jedno ime u sudskim spisima pravosudnih organa.
Privođenje tadašnjeg ministra Vilija Beroša zbog sumnje u korupciju završila je kao vijest i u međunarodnim medijima. Informacija o tome da je bivša ministrica regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Gabriela Žalac osuđena na 7 mjeseci zatvora zbog zlouporabe položaja i ovlasti s pravom je odjeknula u javnosti. Naime, Žalac je u razdoblju od svibnja 2017. do srpnja 2019. naložila je da se u najmanje devet navrata javnim novcem plate njezini privatni troškovi u ugostiteljskim objektima, uključujući proslavu njezina rođendana te je stekla nepripadnu imovinsku korist u iznosu od 9732 eura na štetu financijskih interesa EU-a (85 posto) i Republike Hrvatske (15 posto).
Iako je prvobitna reakcija javnosti na Žalac bila dobra zezancija, opravdano je postaviti pitanje ima li Hrvatska problem s korupcijom ili sustav na kraju dana ipak djeluje.
Postoje dva problema
Odgovor na pitanje odlučili smo potražiti kod poznate političke analitičarke i komunikacijske stručnjakinje Ankice Mamić. “Sve je stvar percepcije. Po mojem mišljenju Hrvatska nije ništa lošija od kulturnog mediteranskog kruga kojem pripada. Sjetimo se što je sve Italija prolazila kad se borila protiv korupcije u svojoj zemlji”, napomenula je dodajući kako ne uspoređuje Hrvatsku s drugim zemljama u regiji jer izuzev Slovenije ostale ni nisu u Europskoj uniji.
“Hrvatska ima dva problema”, ističe Ankica Mamić i nastavlja: “Prvi je taj što je Hrvatska mala zemlja i svi znaju sve, a afere su uvijek zanimljive medijima”.
“Naša politika i institucije ne bave se s reputacijom, zbog čega Hrvati nemaju povjerenje ni u njih ni u Vladu. Povjerenje u pravosuđe je nisko. Hrvati imaju povjerenja u vojsku i u Crkvu, ali ne i u institucije. Po pitanju reputacije institucija smo na dnu. Bez jasnog rada reputacija države i institucija se neće promijeniti. Hrvati im ne vjeruju, a to nije dobro”, kazala je Mamić za Dnevno i istaknula kako korupcije ima u svakoj zemlji.
Pozitivna reputacija se gradi
Zanimalo nas je što se može učiniti da se promijeni reputacija institucija i je li uopće to moguće. “Treba raditi kampanje javnog mnijenja. To je nešto što koriste i rade sve države svijeta. To slabo koristimo. Preživjeli smo rat, tranziciju iz jednog sustava u drugi i ništa kvalitetno nismo napravili da to promoviramo. Pozitivna reputacija se gradi, dok negativna nastaje sama. Javni novac se troši. Ako nemate strategiju, onda ljudi ne znaju na što se troši. Zamislite da odlučite napraviti autocestu do Splita, izgradite 30 kilometra, pa se predomislite i odlučite graditi autocestu do Krapine. Ispada da institucije troše novac bez strategije i rezultata”, smatra Ankica Mamić.
Prema Indeksu percepcije korupcije 2024. godine Hrvatska je na 63. mjestu s 47 bodova, što je pad u odnosu na 2023. godinu za tri boda i šest mjesta na svjetskoj ljestvici u kojoj je uključeno čak 180 zemalja. Hrvatska se nalazi na začelju Europske unije, a osim nas lošije su Malta s 46, Rumunjska s 46, Bugarska s 43 i Mađarska s 41 bodom. Prosjek članica Europske unije je 64, a Hrvatska zaostaje za 17 bodova.
Udruga Transparency International objavljuje Indeks percepcije korupcije (Corruption Perceptions Index – CPI) od 1995. godine koji na godišnjoj razini rangira zemlje po njihovoj percipiranoj razini korupcije u javnom sektoru, u skladu sa stručnim procjenama i istraživanjima javnog mnijenja. Indeks rangira 180 zemalja na skali od 100 (bez korupcije) do 0 (visoka korumpiranost).
Nova karta Europe zatrest će Hrvatsku: Plenković pred ovim ne smije zatvarati oči
Na pomolu velika korupcijska afera: Krakovi navodno sežu do bivšeg suradnika Zelenskog
