Odnosi između SAD-a i Venezuele drastično su se zaoštrili nakon dolaska američkog nosača zrakoplova Gerald R. Ford u blizinu obala Latinske Amerike. Ovaj potez otvorio je pitanje priprema za moguću eskalaciju i potaknuo zabrinutost u Caracasu, koji u njemu vidi direktan izazov vlasti predsjednika Nicolása Madura. Mnogi govore kako je riječ o najozbiljnijem američkom vojnom angažmanu u regiji u posljednjim desetljećima.
Predsjednik Venezuele Nicolás Maduro suočen je s optužbama za trgovinu drogom, premda ih on odlučno odbacuje. Dok Washington raspoređuje najmoćniji nosač zrakoplova na svijetu nedaleko od venezuelanske obale, njegove stvarne namjere ostaju nejasne. Caracas se, međutim, očito priprema za najgori scenarij.
🇺🇸 With its arrival, of The USS Gerald R. Ford—Arguably the most lethal aircraft carrier, positioned deep within the US. Southern Command region, sends a -clear message. Washington is moving.
Venezuela’s talking guerrilla warfare, but the USS Ford’s arrival
says, TRY IT🔥 pic.twitter.com/tce4xCOeid— April Color (@ColorApril) November 14, 2025
Venezuelanski ministar obrane Vladimir Padrino López najavio je „masovno raspoređivanje” kopnenih, pomorskih, zrakoplovnih, riječnih i raketnih snaga, uz podršku civilnih milicija, kao odgovor na ono što naziva prijetnjom Madurovoj vlasti. Prema njegovim riječima, Maduro je za ovu operaciju mobilizirao gotovo 200.000 vojnika.
🇻🇪🇺🇸 Venezuela has started one of the largest military exercises in recent years, mobilizing about 200,000 servicemen.
This is reported by the state broadcaster Telesur, so it should be taken into account that the figures may be aspirational or declared, rather than the actual… pic.twitter.com/XzP8sgjqMJ
— Visioner (@visionergeo) November 14, 2025
Trumpova strategija
Dolazak američkog „supernosača“ mnogi tumače kao eskalaciju ofenzive administracije Donalda Trumpa protiv navodnih narko-kartela u Venezueli. U tim je operacijama već stradalo više od 80 ljudi na gliserima i drugim plovilima. Analitičari pak upozoravaju da bi se iza svega mogla kriti šira strategija slabljenja ili čak svrgavanja Madura, čiju je vladu Washington proglasio nelegitimnom nakon izbora koje su međunarodni promatrači ocijenili neregularnima.
Napetosti su se dodatno pojačale kada je više međunarodnih aviokompanija – uključujući Iberiju i TAP – privremeno obustavilo letove za Venezuelu, nakon upozorenja FAA-e o rizicima zračnog prostora te zemlje.
‼️🇻🇪🇺🇲 Deployment of anti-aircraft and mortar units of the Venezuelan army to protect the coast from a presumed enemy landing.
Let me remind you that currently, according to statements from Venezuelan state media, large-scale exercises have begun involving 200,000 mobilized… pic.twitter.com/hPLVUxWLlN
— Visioner (@visionergeo) November 15, 2025
U međuvremenu se nameće pitanje može li se Venezuela uopće oduprijeti mogućem američkom napadu. Maduro tvrdi da se više od osam milijuna ljudi prijavilo za obranu zemlje i da bi mogao naoružati još toliko pripadnika milicije. No stručnjaci smatraju da su te brojke nerealne. Kako ističe bivši američki diplomat James Story: „To nije točno. Pravi broj je daleko manji. (…) A stopa dezerterstva u vojsci je veoma visoka.”
Prema procjeni Međunarodnog instituta za strateške studije (IISS), venezuelanske snage broje oko 123.000 aktivnih vojnika, 220.000 pripadnika milicije i oko 8.000 rezervista. Vojska se smatra slabom, slabo obučenom i nedovoljno opremljenom. Mnogi članovi chavističkih milicija uopće nisu naoružani.
‼️🇻🇪🇺🇲The Venezuelan Armed Forces are conducting intensive exercises and preparing to confront the U.S. Army.
See the latest updates with us: @visionergeo pic.twitter.com/LppiySVWxH
— Visioner (@visionergeo) September 14, 2025
Gerilski rat
Iako Caracas raspolaže određenim naprednim sustavima – uključujući ruske lovce Suhoj, nekoliko američkih F-16, protuzračne sustave Igla-S, kineska oklopna vozila i naoružane dronove – stručnjaci upozoravaju da je razlika između deklariranog i stvarno operativnog arsenala velika. Kako ističe analitičar Andrej Serbin Pont, mnogi stariji sustavi mogu se „lako neutralizirati” suvremenom američkom tehnologijom.
Dok se retorika zaoštrava, Caracas istodobno priprema civilne dobrovoljce za potencijalni gerilski rat, a pojedini dužnosnici, poput Diosdada Cabella, tvrde da je država spremna za „dugotrajan rat”. No analitičari sumnjaju da bi Maduro mogao računati na široku podršku stanovništva. Story kaže: „Maduro nije omiljen ni u vojsci, ni među stanovništvom, i zato ne vjerujem da bi ga ljudi slijedili i podržali u gerilskom ratu.”
Zaključak većine stručnjaka jest da, unatoč glasnoj antiameričkoj retorici, venezuelanska vojska nije spremna za stvarni sukob sa Sjedinjenim Državama. U eventualnom sukobu sa susjednim državama, poput Kolumbije ili Brazila, njezino naoružanje moglo bi imati određenu ulogu, ali protiv SAD-a ne predstavlja ozbiljnu prijetnju.
