Kardinal Robert Francis Prevost – sada papa Lav XIV. – prvi je papa iz Sjedinjenih Država.
Šezdesetdevetogodišnjak iz Chicaga poznat je kao vođa s globalnim iskustvom. Velik dio karijere proveo je kao misionar u Južnoj Americi, a nedavno je vodio utjecajni vatikanski ured za imenovanja biskupa. Zanimljivo je da ima i dva državljanstva: američko i peruansko – piše CNN.
Kad je novoizabrani papa u četvrtak izašao na balkon s pogledom na Trg svetog Petra, šokirao je svijet. Otkad se itko sjeća, općenito se smatralo da konklava kardinala nikada ne bi izabrala Amerikanca.
Sjedinjene Države često su smatrane premoćnima – vojno, diplomatski, pa čak i kulturno – da bi netko od njih kontrolirao jedno od najutjecajnijih mjesta moralnog autoriteta na svijetu: Rimokatoličku crkvu i njezino stado, koje je trenutno više od tri puta veće od stanovništva SAD-a.
Ipak, u četvrtak je bivši kardinal Robert Prevost , kojeg njegovi prijatelji poznaju kao Boba, izveo podvig za koji su mnogi američki vjernici mislili da ga nikada neće doživjeti, šaljući izljeve ponosa i trenutke štipanja diljem zemlje svog rođenja.
Ovo nije prvenstveno američka priča, iako bi mogla promijeniti naciju.
Ali stotine milijuna vjernika diljem svijeta neće toliko mariti što je ovo neviđen trenutak u američkoj povijesti. Za njih je Lav XIV. Sveti Otac, koji kao Kristov namjesnik drži ključeve Kraljevstva nebeskog.
Pa ipak, u ovom trenutku, postavlja se fascinantno pitanje: Zašto su kardinali odabrali Amerikanca?
Samo birači unutar Sikstinske kapele u potpunosti razumiju dinamiku koja je dovela do toga da je Lav naslijedio pokojnog papu Franju drugog dana konklave.
No čini se izvanrednom slučajnošću da je prvi američki papa stigao upravo u trenutku kada Sjedinjene Države, pod svojim novim, drugim mandatom predsjednika Donalda Trumpa, okreću se mnogim stranim pristupima, savezima, pa čak i domaćim vrijednostima koje su dugo smatrale najmoćnijom nacijom svijeta. Jesu li kardinali mogli implicitno tvrditi da postoji još jedan američki put?
Tu bi osobna povijest novog pape mogla ponuditi trag.
Prevost je desetljećima bio misionar, a 20 godina proveo je u Peruu, gdje je naturalizirani državljanin i služio je kao biskup. Govori više jezika i u svom prvom javnom nastupu kao papa nije spomenuo svoje američko podrijetlo, već je govorio na talijanskom i španjolskom i poslao pozdrav svojoj „dragoj biskupiji Chiclayo u Peruu“. Kao da je novi papa bio dovoljno odvojen od zemlje svog rođenja da ga se nikako nije moglo percipirati kao instrument ili podrška njezinoj politici ili autoritetu.
Za novo doba – u kojem rastu nacionalizam, geopolitičko vjerovanje jakih država koje iskorištavaju slabe i autoritarizam – kardinali su odabrali papu rođenog u zemlji u kojoj su te potresne promjene najočitije. Usred rastućeg bijesa u zemljama globalnog Juga zbog ekonomskih nejednakosti i neprijateljstva desnice protiv masovnih migracija koje vrhunac doživljavaju u SAD-u, Rimokatolička crkva ponovno ima vođu koji je živio svoj zavjet siromaštva među marginaliziranima u Latinskoj Americi, odakle potječu mnogi migranti u SAD.
Bilo bi površno tvrditi da je Leov izbor prijekor trumpizmu. No, također je nemoguće zanemariti da je Rimokatolička crkva savladala tehnike visoke politike stoljećima prije nego što su Sjedinjene Države stekle neovisnost.
Umro je papa Franjo
Dva Amerikanca na pozicijama velike globalne sile
Kakve god bile motivacije onih koji su izabrali papu Lava, događaji u Vatikanu u četvrtak stvorili su fascinantnu situaciju.
Sada će dva Amerikanca imati ogromnu moć na svjetskoj pozornici – jedan politički, a drugi duhovno – i implicitne usporedbe i potencijalna neslaganja između Trumpa i pape Lava bit će nemoguće ignorirati. Ako je papinstvo pokojnog pape Franje ikakav pokazatelj, vjerojatno će i ona rasti – smatra CNN.
To će dodatno pojačati raspravu o američkom identitetu i vrijednostima, koja već bjesni unutar i izvan ove zemlje. To bi moglo izazvati nova razmišljanja o tome što Amerikanci predstavljaju i o njihovoj globalnoj ulozi.
Dok Amerikanci možda traže razloge zašto je netko od njih izabran, postoje mnoge druge mogućnosti. Prevostova nacionalnost mogla bi biti sporedna za njegov izbor.
Novi papa postao je moćna figura u Rimokatoličkoj crkvi tijekom papinstva Franje, kada je prešao na ključnu dužnost u Vatikanu – a njegov izbor implicitna je izjava kardinalskog zbora da će se očuvati prevladavajuća briga pokojnog pape za siromašne i relativno progresivne doktrinarne teme njegova mandata.
Biskup Robert Barron iz Rochestera u Minnesoti, koji također poznaje bivšeg prevosta, rekao je za CNN-ovu Erin Burnett u Vatikanu da je bio „šokiran“ ishodom izbora. „Govorio sam intervjuerima dan prije konklave… da nikada neće izabrati američkog papu.“ Barron je dodao: „Amerika upravlja svijetom politički, ekonomski, puno popularne kulture, neće dopustiti Amerikancu da vodi Crkvu. Pa, bio sam u krivu.“
No na pitanje jesu li kardinali odlučili dati izjavu o Americi dok se zemlja udaljava od nekih svojih globalnih odnosa, Barron je odgovorio: „Stvarno mislim da su odabrali tog čovjeka. Mislim da su prepoznali ovog čovjeka kao jedinstveno kvalificiranog… imao je međunarodni osjećaj, Amerikanac, da, ali je radio u Latinskoj Americi, bio je ovdje nekoliko godina, tečno govori talijanski i poznaje Kuriju. Kad sve to spojite, kažete: ‘Pa, evo vrlo kvalificiranog čovjeka.’“
Sprovod pape Franje okupio stotine tisuća ljudi i svjetske čelnike
Političke rasprave o novom papi već bjesne u SAD-u
Ipak, budući da je ovo Amerika, izbor Lava sigurno će postati polariziran. Neki kreatori javnog mnijenja iz pokreta “Učinimo Ameriku ponovno velikom” već su u četvrtak na društvenim mrežama izrazili nezadovoljstvo njegovim izborom. Neki konzervativci nadali su se novom papi koji će se okrenuti od nekih Franjinih stavova – na primjer o klimatskim promjenama.
Pokojni papa također je izdao izvanrednu osudu politike masovne deportacije Trumpove administracije i upozorio da će one lišiti migrante dostojanstva. Čini se da je izravno ciljao na potpredsjednika J. D. Vancea, katoličkog obraćenika, zbog njegove obrane programa iz teoloških razloga. S obzirom na Leonovu bliskost s pok. Franjom, već postoje određena očekivanja da bi mogao imati slične stavove, iako bi ih na početku svog papinstva mogao izražavati manje odlučno.
Trump je bio ljubazan kada je u četvrtak saznao za Leov izbor, rekavši novinarima u Bijeloj kući da je „imati Papu iz Amerike velika čast“.
Dok su se konzervativci iz MAGA-e možda nadali drugačijem papi, neki liberali sigurno će njegov izbor i odluku Rimokatoličke crkve da se kloni konzervativnijih kandidata vidjeti kao prijekor Trumpovom političkom uvjerenju i politici.
Ipak, problemi i podjele koje zaokupljaju Katoličku crkvu ne uklapaju se uvijek u duboko ukorijenjene političke linije bojišnice američke politike. Iako je napravio značajan pomak u Crkvi prema prihvaćanju LGBTQ katolika, Franjo je odbacio druge liberalne stavove poput prava na pobačaj i zaređenja žena svećenica. To su ujedno i pitanja koja dijele Crkvu u Sjedinjenim Državama, kao i globalno.
Ti raskoli, u vrijeme duboke političke tjeskobe – kao i bjesnećih ratova u Gazi i Ukrajini te novih sukoba u Južnoj Aziji – pozadina su novog papinstva koje će započeti usred zastrašujućih globalnih kriza. To je možda bilo na umu Lavu u njegovom prvom govoru kao poglavara Rimokatoličke crkve dok je obećavao služiti Kristu kao mostu koji će ujediniti čovječanstvo.
„Mir s vama“, rekao je, prvim riječima koje je ikada izgovorio američki papa.
Danas se bira novi papa: Sve oči uprte u Rim! Evo odakle stiže najviše kardinala
