Francuski predsjednik Emmanuel Macron konačno je imenovao premijera koji bi trebao prekinuti politički zastoj u Francuskoj. Čineći to, desnici je donio veliku pobjedu. Opstanak buduće vlade Michela Barniera ovisi o dobroj volji Nacionalnog okupljanja, desne stranke Marine Le Pen koja je završila na trećem mjestu na prijevremenim izborima ovog ljeta, piše europska verzija medija Politico.
Nova narodna fronta, ljevičarski savez koji je osvojio najviše mjesta, ali nije uspio dobiti apsolutnu većinu, već je prisegao da će podržati zahtjev za izglasavanje nepovjerenja Barnieru u Nacionalnoj skupštini. Barnier će stoga trebati prešutnu potporu desnice kako bi osigurao da njegova vlada ne bude odmah srušena. Naime, pro-Macronova koalicija i konzervativna Republikanska desnica koja će vjerojatno podržati novog premijera imaju samo 213 mjesta, daleko ispod 289 potrebnih za većina. Dakle, tu nastupa jače desna stranka Nacionalnog okupljanja.
Čelnici ove stranke su iznijeli svoje uvjete za potporu posljednjih dana: mjere o kupovnoj moći, mjere sigurnosti i imigracije; uvođenje razmjerne zastupljenosti u parlamentu; i “poštovanje” prema zastupnicima desnice. “Marine Le Pen neće otići. Nacionalni skup ima 142 zastupnika, ne možete ih ignorirati”, rekao je centristički senator i Macronov saveznik Hervé Marseille u intervjuu za Le Monde. Iako je Nacionalno okupljanje izgubilo parlamentarne izbore iako su predizborne ankete smatrale se da će pobijediti, sada se ipak pokazuje kao odlučujuć faktor.
Le Pen nije htjela prvog kandidata
Le Pen je bila utjecajna osoba u ovotjednim pregovorima o izboru sljedećeg premijera. U vrtlogu potrage za novim čelnikom konzervativni teškaš Xavier Bertrand pojavio se kao favorit nakon sastanka u utorak na kojem su zastupnici desnog centra rekli Macronu da će podržati desno orijentiranog premijera.
Macron je nazvao Le Pen kasnije tog poslijepodneva, prema vladinom dužnosniku koji je, kao i drugi ovdje citirani, tražio anonimnost kako bi razgovarali o osjetljivom pitanju. Njih su dvojica razgovarali o kandidaturi Bertranda i također bivšeg socijalističkog francuskog premijera Bernarda Cazeneuvea, prvog favorita čiji su se izgledi raspali do ponedjeljka navečer. Nije jasno što su rekli Le Pen i Macron, ali ona i Xavier Bertrand imaju lošu povijest. Bertrand se jednom hvalio kako je “razbio ralje” krajnje desnice u sjevernom uporištu Le Pen nakon što ju je pobijedio u utrci za vođenje regije Hauts-de-France.
Nacionalni skup je zaprijetio da će “odmah odbaciti” Bertrandovu vladu bez obzira na njegovu politiku, što je mogućnost koju si Macron nije mogao priuštiti. Ljevica bi vjerojatno podržala napore krajnje desnice da torpedira Bertranda, srušivši tako njegovu vladu prije nego što je uspjela krenuti s mrtve točke. I tako je u četvrtak Bertrand bio vani, a Barnier je ušao. Pitanje je sada može li Barnier, koji će također morati napraviti kompromis sa svojim pristašama desnog centra i centra, zadovoljiti krajnju desnicu, koja se protivi mnogim proračunskim rezovima koji će vjerojatno biti predloženi kako bi se riješili veliki problemi francuskog duga.
“Čini se da Barnier ispunjava barem jedan od kriterija koje smo zahtijevali, a to je da ima nekoga tko će poštovati različite političke snage i moći razgovarati s Nacionalnim skupom”, rekla je Le Pen. “To će biti korisno jer će biti potrebni kompromisi za rješavanje proračunske situacije”. Analitičar Bruno Jeanbart rekao je da Le Pen vjerojatno ne želi ubrzati još jednu krizu. “Imaju sudbinu vlade u svojim rukama, ali nisam siguran da im je u interesu da prebrzo sruše vladu”, rekao je Jeanbart. “Mogli bi dopustiti da se stvari održe do sljedećih predsjedničkih izbora”, dodao je, s obzirom da shvaćaju da je “teško voditi zemlju bez pobjede na predsjedničkim izborima”.
Nemir u Macronovom taboru
Macronov odnos prema Nacionalnom okupljanju izazvao je nelagodu u njegovom taboru. Nakon što je raspustio parlament nakon dominantnog nastupa krajnje desnice na europskim izborima u lipnju, francuski predsjednik vodio je kampanju za držanje ekstrema podalje od vlasti u Parizu. Sada im je dao polugu moći nad sljedećom vladom. Jedan centristički zastupnik rekao je da razvoj događaja od četvrtka “ne odgovara duhu republikanske fronte”, što je referenca na tradicionalni pakt među glavnim strankama da se krajnja desnica drži podalje od vlasti.
Još jedan lijevo orijentirani parlamentarac iz Macronove stranke okrivio je ljevicu za neuspjeh “razmišljanja izvan okvira”. Nakon početnih internih prepirki, Nova narodna fronta predložila je svoju kandidatkinju, 37-godišnju državnu službenicu Lucie Castets, za mjesto premijerke, inzistirajući na tome da joj prvo mjesto daje pravo izbora. Macron je brzo oborio Castetsinu kandidaturu u ime institucionalne stabilnosti, dobro predviđajući da ona neće preživjeti glasanje o nepovjerenju u rascjepkanoj Nacionalnoj skupštini. Ali Marine Tondelier, čelnica Zelenih, rekla je da je Macron “tražio figuru koja je sve više i više udesno” kako bi zadovoljio Nacionalni skup i osigurao da neće cenzurirati sljedeću vladu. “Stalno se priklanja krajnjoj desnici”, rekla je.
Svi ga traže! Gdje je nestao ‘novi Napoleon’ usred francuske izborne krize
