KOSTRENA/ZAGREB – INA je potpisala ugovor s međunarodnim konzorcijem predvođenim tvrtkama Lamor i Litoclean za realizaciju projekta sanacije podmorja, kojim započinje izgradnja hidrauličke barijere ispod Rafinerije nafte Rijeka. Projekt vrijedan šest milijuna eura provodit će se u tri faze u trajanju od dvije godine, a dovršetak radova i puna implementacija rješenja očekuju se tijekom 2027. godine.
Implementacija ovog projekta još je jedan u nizu napora Ine u pronalasku trajnog rješenja za sanaciju povijesnog onečišćenja krškog terena na području riječke rafinerije, u sklopu kojeg je okupljen tim vrhunskih stručnjaka unutar Ine, ali i iz svjetski renomiranih kompanija.
Hidraulička barijera s depresijama sastojat će se od niza bušotina koje će se izvesti uz samu obalu ispod Rafinerije nafte Rijeka na poluotoku Urinju. Bušotine će na kopnu stvoriti umjetnu depresiju, odnosno najnižu točku u podzemlju, čime će se omogućiti kontrolirano prikupljanje tekućina i spriječiti njihov prodor prema moru. To ujedno predstavlja temeljni okvir cjelokupnog programa zaštite mora.
U prvoj fazi, međunarodni konzorcij izvest će pet testnih bušotina te provesti sve potrebne dodatne analize kako bi se detaljno proučilo kretanje fluida u podzemlju. Druga faza obuhvatit će izgradnju preostalog broja bušotina te dizajn i izradu dokumentacije za projekt hidrauličke barijere, dok će se u trećoj fazi postaviti potrebna oprema i započeti proces crpljenja. Ukupno trajanje projekta procjenjuje se na dvije godine, a očekuje se da će rješenje biti u potpunosti implementirano tijekom 2027. godine, čime će se trajno riješiti problem povijesnog onečišćenja na navedenoj lokaciji.
– Inin stručni tim obišao je dvije rafinerije u Španjolskoj koje su se suočavale sa sličnim izazovima. Riječ je o jednoj lokaciji koja je u radu te o jednoj koja je zatvorena, ali i dalje je dolazilo do curenja u more zbog akumuliranog zagađenja iz prošlosti. U obje rafinerije ovo je rješenje dalo zadovoljavajuće rezultate, stoga vjerujemo da će ovo rješenje biti uspješno implementirano i u riječkoj rafineriji – istaknuo je Bojan Lončar, rukovoditelj Upravljanja održavanjem Rijeka u Ini.
Paralelno s razvojem trajnog rješenja, INA provodi niz kratkoročnih i srednjoročnih mjera usmjerenih na zaštitu mora i sprječavanje trenutnog istjecanja. Trenutno su aktivne 33 bušotine, a tijekom ove i sljedeće godine planira se izbušiti njih još 40. Svaka bušotina ima jasno definiranu funkciju – one iz kojih se crpe ugljikovodici ostaju aktivne i sadržaj se upućuje na obradu, dok se bušotine u kojima se nalazi voda koriste za monitoring te tako ništa ne završava u moru.
Geološki zahtjevno podzemlje ispod riječke rafinerije, koje je tijekom desetljeća povijesno kontaminirano, dodatno je destabilizirano prirodnim pojavama poput potresa i ekstremnih plima. Kako bi se ublažili njihovi učinci, INA je postavila oceanske brane koje se prilagođavaju plimi i oseci, a u tijeku je ishođenje potrebnih dozvola za njihovu ugradnju. Uz to, svi izdvojeni sadržaji iz podzemlja svakodnevno se analiziraju u laboratoriju kako bi se razlikovala povijesna od novonastale kontaminacije. Sve aktivnosti nadgledaju Inini, ali i neovisni stručnjaci.
– Svjesni smo problema, znamo da je podzemlje kontaminirano i da se tamo nalazi određena količina ugljikovodika. INA je iznimno angažirana oko ovog pitanja i pronalazak trajnog rješenja nam je jedan od glavnih prioriteta. U suživotu smo s lokalnom zajednicom dugi niz godina i cilj nam je da rafinerija nastavi raditi, ali na održiviji način. Smatram da je ovo jedan od ključnih izazova naše generacije, no uvjeren sam da ćemo ga uspješno savladati – dodao je Goran Pleše, operativni direktor Rafinerija i marketinga u Ini.
Lamor i Litoclean među vodećim su kompanijama u svijetu u području zaštite okoliša, sa specijalizacijom u sanaciji tla, upravljanju otpadom i obradi onečišćenih voda. Nude inovativna i prilagođena rješenja za ublažavanje ekoloških rizika – od intervencija kod izlijevanja nafte do reciklaže plastike i biološke remedijacije tla. Njihova suradnja omogućuje učinkovitu primjenu najnaprednijih tehnologija u zaštiti okoliša na globalnoj razini.
D.G.
