U vremenu velikih promjena i izazova, Hrvatska je odlučila ulagati, ne samo u kilometre pruga i cesta nego i u budućnost. Budućnost u kojoj je mobilnost sigurna, digitalna, čista i u skladu s najvišim europskim standardima. Na nedavno održanoj konferenciji “Budućnost transporta i logistike” u Zagrebu, potpredsjednik Vlade i ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković održao je uvodni govor u kojem je istaknuo ključne prioritete hrvatske prometne politike, s naglaskom na jačanje prometne povezanosti, ubrzanu zelenu tranziciju, modernizaciju infrastrukture te usklađivanje s europskim ciljevima.
Ministar je istaknuo kako su transport i logistika neraskidivo povezani sustavi bez kojih nema suvremenog razvoja. Usporedio je ovogodišnje rezultate s prethodnim razdobljem i zaključio da je Hrvatska ostvarila značajan napredak na gotovo svim prometnim razinama.
Posebno je istaknuo završetak koridora VC, zahvaljujući kojem je istočni dio Hrvatske potpuno integriran s Mađarskom i srednjom Europom, a to otvara razvojne mogućnosti za luku Ploče, važnu stratešku točku hrvatske obale. Time se otvara puni razvojni potencijal te luke kao jednog od ključnih čvorišta južne Hrvatske.
Završena je i obnova stare cijevi tunela Učka, čime je tunel Učka sada dovršen te ima dvije potpuno funkcionalne cijevi. Vezano uz projekt Istarskog ipsilona, za dovršiti je još ostao dio do Matulja, uz dupliranje vijadukta Limska Draga i mosta Mirna, čijim će dovršetkom Istra biti povezana sa Zagrebom u punom profilu. Istovremeno se na području cijele zemlje grade obilaznice i brze ceste s ciljem potpunog povezivanja županijskih središta s autocestovnom mrežom. Prema riječima ministra Butkovića, to je temelj ne samo za bolju prometnu dostupnost nego i za razvoj novih gospodarskih zona i budućih logističkih centara.
Strateški fokus
Posebno je naglasio značaj željezničke infrastrukture, koja je u središtu aktualnog investicijskog ciklusa. Uskoro se očekuje dovršetak nove dvokolosiječne pruge između Zagreba i mađarske granice. Paralelno s tim, provode se projekti modernizacije pravca prema Rijeci, a osobito s obizorm na novi Rijeka Gateway kontejnerski terminal koji je započeo s radom 1. rujna 2025. godine. U posljednjih petnaest godina, zahvaljujući podršci Vlade, u riječkoj luci izgrađena su dva moderna kontejnerska terminala, Brajdica i Zagrebačka obala, a strateški fokus sada je na novom terminalu Rijeka Gateway. Riječ je o najsuvremenijem i najzelenijem terminalu u regiji, s obalom dužine 680 metara i dubinom od 20 metara, što mu omogućuje prihvat najvećih svjetskih kontejnerskih brodova.
Međutim, kako bi se osigurao puni logistički potencijal Rijeke, nužna je obnova i izgradnja nove željezničke infrastrukture prema Zagrebu. Aktivnosti se nastavljaju na modernizaciji dionice Hrvatski Leskovac – Karlovac, vrijedne više od 458 milijuna eura. Na toj dionici izvode se radovi na osam od ukupno jedanaest etapa, a predviđena je rekonstrukcija postojećeg i izgradnja novog kolosijeka s ciljem povećanja putničke brzine do 160 km/h. Također, modernizacija dionice Križevci – Koprivnica – državna granica, u sklopu koridora prema Mađarskoj, nastavlja se uz rekonstrukciju stajališta, kolodvora, nadvožnjaka, pothodnika te izgradnju moderne signalno-sigurnosne i komunikacijske opreme.
Uz to, projekt nadogradnje i elektrifikacije željezničke pruge M601 Vinkovci – Vukovar, ukupne vrijednosti gotovo 90 milijuna eura, važan je korak prema integraciji slavonske željezničke mreže u suvremene europske transportne tokove. Projektom je modernizirana 18,7 kilometara duga jednokolosiječna pruga, rekonstruirani su kolodvori i stajališta, ukinuti su željezničko-cestovni prijelazi te su izgrađena dvostruka razinska križanja i implementirani suvremeni signalno-sigurnosni i telekomunikacijski sustavi. Postizanjem brzine od 120 km/h na većem dijelu trase znatno se povećava konkurentnost i kapacitet prijevoza luke Vukovar.
Govoreći o lučkoj infrastrukturi, potpredsjednik Vlade i ministar Butković istaknuo je kako je u posljednjih nekoliko godina u obnovu luka i riva uloženo 500 milijuna eura. “Diljem hrvatske obale obnavljamo i gradimo luke, što je iznimno važno za nautički turizam, komunalne vezove, domaće stanovništvo i cjelokupno gospodarstvo”, zaključio je.
Značajan iskorak
U okviru strateških ulaganja u infrastrukturu luka unutarnjih voda, značajan iskorak predstavlja projekt izgradnje terminala za pretovar rasutih tereta u luci Osijek, koji ima ključnu ulogu u unapređenju lučke logistike i boljem povezivanju unutarnjih plovnih putova s europskim prometnim koridorima.
Ukupna vrijednost projekta iznosi 34,4 milijuna eura, a EU sufinanciranje dostiže više od 25 milijuna eura. Projekt obuhvaća izgradnju 240 metara okomite obale s dva veza za teretne brodove, modernih pretovarnih uređaja, željezničkih kolosijeka u dužini od 610 metara, cestovne i energetske infrastrukture te otvorenog skladišta. Ta investicija ima dvostruku svrhu modernizacije lučkih kapaciteta i preseljenja aktivnosti u novi, neurbanizirani dio grada, čime se otvara prostor za daljnji gospodarski i prometni razvoj regije.
Konferencija “Budućnost transporta i logistike” potvrdila je da Hrvatska ne gradi samo prometne koridore nego cjelovit, održiv i integriran prometni sustav u službi razvoja gospodarstva, povezanosti regija i klimatske otpornosti.
Ministar Butković zaključio je kako Hrvatska koristi europske fondove kao snažan alat modernizacije, ali ponajprije kao priliku da prometnu politiku oblikuje u skladu s budućnošću. U vremenu klimatskih izazova, tehnoloških promjena i novih tržišnih okolnosti, Hrvatska jasno pokazuje smjer: pametan, digitaliziran, održiv i europski integriran promet.
