Panamski oporbeni čelnik osudio je vladu što je dopustila “invaziju bez ispaljenog metka” tijekom vikenda, nakon što je pristala dopustiti američkim trupama da se rasporede u zemlji. Američki ministar obrane Pete Hegseth otkrio je u četvrtak da je potpisao sporazume s Panamom o “zaštiti Panamskog kanala od kineskog utjecaja”, prenosi The Guardian.
Lokalni ogranak Transparency Internationala, kao i oporbena stranka Drugi put, zahtijevaju da Panama objavi pojedinosti svojih tajnih sporazuma sa SAD-om, za koje se pretpostavlja da uključuju premještanje američkih trupa u tri bivše baze i “prvi i besplatni” pristup američke mornarice duž plovnog puta. Vođa stranke Drugi put, Ricardo Lombana rekao je “bez obzira kako to nazvali, ono što smo pročitali u memorandumu je uspostava vojnih baza”. Optužio je američku vladu za “kamuflažnu invaziju”.
Komplicirana povijest odnosa SAD-Panama
SAD je 1903. podržao neovisnost Paname od Kolumbije i zauzvrat dobio kontrolu nad Panamskom kanalskom zonom, gdje je 1914. dovršio izgradnju strateški važnog Panamskog kanala. Tijekom prve polovice 20. stoljeća, SAD je zadržavao vojnu i administrativnu vlast nad zonom, što je postepeno izazivalo nezadovoljstvo među Panamcima.
Posljednje američke vojne baze u Panami napuštene su 1999., što je rok dogovoren Torrijos-Carter ugovorom iz 1977. da se kanal preda u panamsko vlasništvo. Prema ugovoru o neutralnosti kanala, nijedna strana sila ne može “zadržati vojne snage, obrambene lokacije i vojne instalacije unutar svog nacionalnog teritorija”. Zemlja također ima sjećanja na američku invaziju 1989., s procjenama civilnih žrtava u rasponu od stotina do nekoliko tisuća s ciljem svrgavanja diktatora Manuela Noriega.
Istiskivanje Kine
Političar Lombana, koji je rekao da je Panama napadnuta bez ispaljenog metka, rekao je da vlada “šepa i kleči” pod pritiskom SAD-a. Već se povukla iz projekta Pojas i put pod vodstvom Kine, koji financira razvoj infrastrukture, nakon kritika iz Washingtona.
Kontrola kanala, kroz koji svake godine prolazi oko 5 posto ukupne robe kojom se trguje diljem svijeta, bio je istaknuti zahtjev američkog predsjednika Donalda Trumpa. Pritisak SAD-a naširoko se navodi kao razlog zbog kojeg je tvrtka CK Hutchison sa sjedištem u Hong Kongu pristala prodati dva lučka objekta u blizini Panamskog kanala američkoj investicijskoj tvrtki Blackrock, najvećem svjetskom upravitelju imovinom. CK Hutchison sada odbija potpisati ugovor, nakon što se našao pod pritiskom kineskih vlasti.
Trump je izrazio širu zabrinutost zbog kineske dominacije u globalnoj brodogradnji i brodarstvu, predlažući velike naknade za kineske brodove koji pristaju u američkim lukama, iako bi one mogle biti smanjene nakon reakcije američkih uvoznika, baš kao što danas izuzeo računala i pametne telefone iz carina nametnutih kineskim proizvodima. Kina godišnje izgradi 1000 oceanskih brodova, u usporedbi sa samo 10 izgrađenih u Sjedinjenim Državama.
M. Šerić: Geopolitičko značenje Panamskog kanala
