Dugo planiran i pripreman izlazak na burzu vodeće slavonske i hrvatske poljoprivredno-prehrambene grupacije Žito napokon je ušao u samu završnicu. Danas počinje upis dionica u okviru javne ponude (IPO) koja će potrajati do 9. srpnja, a uz velike institucionalne investitore upućena je i malim ulagateljima te zaposlenicima, pri čemu je minimalni ulog za “male” investitore utvrđen na 300 eura. Prilikom jučerašnje objave javnog poziva obznanjeno je da je raspon prodajne cijene utvrđen od 18,5 do 22 eura.
Prema broju dionica u ponudi te utvrđenom rasponu cijene, cijela operacija trebala bi težiti između 118 i 141 milijun eura, što znači da je posrijedi najveći IPO neke privatne kompanije u Hrvatskoj. Po njezinu zaključenju novi bi dioničari u vlasničkoj strukturi trebali participirati barem 25 posto plus jednu dionicu, odnosno oko 26 posto temeljnoga kapitala.
Glavnina je svjež kapital
To implicira vrijednost kompanije nakon IPO-a između 469 i 558 milijuna eura, rekao je Jozo Ljubičić, član Uprave Žita zadužen za financije. Uz ostalo, on je podsjetio na ključne financijske pokazatelje Grupe, poput lani ostvarenih 335 milijuna eura konsolidiranog prihoda te rekordne operativne dobiti EBITDA-e od 66 milijuna, odnosno gotovo 20-postotne EBITDA marže.
Glavnina od ukupno predviđenih 6,65 milijuna dionica u ponudi odnosi se na novoemitirane dionice (4,43 milijuna). IPO uz njih uključuje i trezorske dionice, dok se približno petina ukupno ponuđenih dionica odnosi na prodaju manjeg dijela paketa dionica koji drži obitelj Marka Pipunića kao predominantni vlasnik Žita.
Tako strukturirana ponuda znači i da glavnina prikupljenih sredstava predstavlja svježi kapital koji će završiti u kompaniji. Kako ističu u njezinoj Upravi, između 95 i 113 milijuna eura odnosi se na vrijednost ponude novih plus trezorskih dionica te će poslužiti za financiranje većine projekata iz najavljenog investicijskog ciklusa i selektivnih akvizicija, u cilju daljnjeg razvoja Grupe u svim segmentima poslovanja.
“U našim bilancama uspješnost je vidljiva, u proteklih 35 godina pokazali smo da znamo raditi i nositi se s konkurencijom. Zašto ići na IPO ako nemate gnjavaže s procesom odlučivanja, sve ide glatko, imate nisku razinu zaduženosti? Ta odluka seže iz 2018. godine kad sam bio u Monte Carlu s ljudima koji jako dobro znaju raditi s obiteljskim tvrtkama. Moja obitelj i ja smo shvatili smo da je za nastavak razvoja Žita izlazak na burzu, odnosno tranzicija u tvrtku na tržištu kapitala pravi put”, istaknuo je u pomalo emotivnom izlaganju predsjednik Uprave Žito grupe Marko Pipunić.
Dodao je i kako će se “truditi sačuvati Žito dok je živ”, naglašavajući i kako IPO ne znači prodaju većinskog udjela već poziv i ponudu partnerstva novim investititorima. Uvjeren je u velik potencijal kompanije i u dobru investicijsku priču njezina vertikalno integriranog modela poslovanja.
“Vidimo prilike za nastavak rasta kroz daljnje investicije u poljoprivredi, navodnjavanju i rastu proizvodnih kapaciteta, ali i u tržišnoj konsolidaciji. Stoga dio sredstava prikupljenih u IPO-u planiramo usmjeriti i u akvizicije”, ističe prvi financijaš Žita. Malo je tvrtki u našoj regiji s prihodima većima od 300 milijuna eura, kaže, a poslovni model Žita teško se može iskopirati, jer ima više cikličkih djelatnosti čije ispreplitanje dovodi do stabilnih zarada. U lošim godinama ostali poslovi pokrivaju one koje su u padu.
Ulaganja u Slavoniji
U kompaniji ističu da su u posljednjih devet godina u Slavoniji uložili više od 200 milijuna eura, a u iduće dvije godine predviđene su investicije vrijedne oko 125 milijuna.
Tvrtka unatoč tome ima nisku zaduženost. “Želimo ostati nisko zaduženi, ali isto tako i nastaviti s novim investicijskim ciklusom uz zadržavanje stabilna poslovanja i u vremenima kriza. To su ujedno i neki od glavnih razloga odluke za IPO”, kazao je Ljubičić.
U pogledu parametara vrednovanja kompanije (od DCF metode do multiplikatora EBITDA-e) i usporedbi sa sličnim transakcijama najbliži “parnjak” bila bi Podravka Agri, odnosno Podravkina kupnja poljoprivredne divizije Fortenova grupe. No, i tu postoje određene specifičnosti; s jedne strane, u javnoj ponudi Žita posrijedi je manjinski udjel, ali isto tako agro-biznis Fortenove i njegova razina duga odražavala je višegodišnju podinvestiranost, što nije slučaj sa Žitom.
