Iran je u svibnju otvorio svoju prvu izravnu željezničku vezu s Kinom, prvu željezničku vezu te zemlje s Azijom koja se ne oslanja na pretovar preko morskih luka ili Rusije, značajno poboljšavajući svoju nacionalnu sigurnost smanjenjem ranjivosti izvoza na prijetnju američke mornarice pomorskom teretu, piše BneIntelliNews.
Nakon tihog otvaranja prve izravne iranske željezničke veze s Kinom, neki analitičari sugeriraju da je to bio jedan od razloga vojne eskalaciju izraelskog napada na Iran 12. lipnja. Željeznička veza značajna je prekretnica u naporima Teherana da proširi trgovinske i infrastrukturne veze diljem Euroazije. Inauguralni vlak krenuo je iz Teherana u svibnju, putujući više od 5300 km do kineskog grada Xi’ana za nešto više od 14 dana, izvijestili su iranski državni mediji.
Veliki kineski planovi za srednju Aziju i Bliski istok
Ruta, koja prelazi Turkmenistan i Kazahstan prije ulaska u zapadnu Kinu, dio je šireg koridora Kina-Srednja Azija-Zapadna Azija u okviru pekinške inicijative Pojas i put (BRI). Iranski dužnosnici opisali su otvaranje kao “proboj”, jer će smanjiti troškove prijevoza i vrijeme isporuke robe kojom se trguje između dviju zemalja. Kopneno putovanje je znatno kraće od tradicionalnih pomorskih ruta preko Malajskog tjesnaca i Sueskog kanala. Ruta također učinkovito zaobilazi američke sankcije Iranu i pruža Kini bolji kopneni pristup Bliskom istoku.
“Pokretanje ovog koridora veliki je korak naprijed u diverzifikaciji iranskih trgovačkih ruta i jačanju njegovog položaja u regionalnom tranzitu”, rekao je iranski ministar cesta i urbanog razvoja Mehrdad Bazrpash. Očekuje se da će željeznička veza omogućiti izravnu dostavu iranske rasute robe poput petrokemikalija, poljoprivrednih proizvoda i građevinskog materijala, a istovremeno će olakšati uvoz kineske elektronike, strojeva i robe široke potrošnje.
Iran je posljednjih godina uložio velika sredstva u proširenje svoje željezničke infrastrukture, što dolazi u kontekstu šireg razvoja kopnenih veza, uključujući tzv. Srednji koridor. Također je u studenom 2023. otvorena nova željeznička veza između Kine i Kazahstana, željeznička veza Ayagoz-Tacheng koja je također dio BRI-ja. Nova željeznička pruga povezuje Tacheng u zapadnoj kineskoj regiji Xinjiang s Ayagozom u istočnom Kazahstanu. To je treći željeznički granični prijelaz između dviju zemalja, duž koridora Alashankou-Dostyk i Khorgos-Altynkol. Osim toga, u razvoju je veza Kina-Kirgistan-Uzbekistan koja će povezati Kašgar (Kina) preko Torugarta (Kirgistan) s Andijanom (Uzbekistan). Kina i Tadžikistan još uvijek su u fazi memoranduma i razgovaraju o stvaranju željezničke veze preko prijevoja Kulma, što bi bila prva izravna željeznička veza Tadžikistana s Kinom.
⚡️BREAKING
The China-Iran rail corridor has been put into operation
The first freight train from China arrived in Iran in 15 days, compared to 40 days by sea
Iran can now export oil to China through this corridor, and Chinese goods can also go to Europe unhindered by the US… pic.twitter.com/H3aHXrrGWS
— Iran Observer (@IranObserver0) May 25, 2025
Dodatni poticaj za rat?
Iranska teretna ruta, koja povezuje središnji kineski grad Xi’an s obližnjom suhom lukom Aprin, prvi je izravni iranski željeznički koridor s Kinom, ali projekt je također opisan kao stratešku vezu koju Zapad želi spriječiti. U roku od nekoliko dana od puštanja pruge u rad, Sjedinjene Države i Izrael pokrenuli su niz visokointenzivnih zračnih napada na iransku infrastrukturu, službeno usmjerenih na zaustavljanje nuklearnog programa zemlje, ali željeznica je također bila meta.
O vezi željeznice i izraelskog napada je pisao i poznati South China Morning Post koji objašnjava da je tjednima prije izraelskog napada američka mornarica posebno revno kontrolirala i blokirala iranske tankere. Objašnjavaju kako je veza između Teherana i centralne Kine smanjena s 30 do 40 dana na 14. Objašnjavaju kako ovu vezu Izrael vidi kao “egzistencijalnu prijetnju” koja može Iranu pomoći i oko nuklearnog programa.
Ključno je da ruta pomaže u ublažavanju rizika za energetsku sigurnost Kine i takozvane dileme Melaka – dvije trećine kineske pomorske trgovine i 80 posto uvoza sirove nafte prolazi kroz Malajski tjesnac, što je ključno prometno grlo, ali time je Kina znatno ranjivija. Kineski medij piše kako ovogodišnje konzultacije Pekinga i Teherana imaju za cilj učiniti novootvorenu rutu jačom, stabilnijom i s većim kapacitetom za prijevoz sirove nafte. Zanimljivo je spomenuti da je ovog tjedna odjeknula vijesti kako Iran potencijalčno kupuje kineske lovce.
Hormuški tjesnac
U roku od tjedan dana iranski parlament glasao je za zatvaranje Hormuškog tjesnaca, što su analitičari nazvali samonanesenom ranom, budući da iranski proračun uvelike ovisi o izvozu nafte, od koje većina ide u Kinu. No, željeznica pruža alternativnu izvoznu vezu s Kinom kako bi se održao djelomični protok novca čak i ako se brodarstvo preko tjesnaca zatvori. Smanjujući vrijeme kopnenog prijevoza na otprilike 15 dana, pruga također zaobilazi arhitekturu osiguranja, logistike i plaćanja kojom upravlja Zapad, a koja je temelj globalne trgovine i koja se koristi za sankcioniranje Irana.
Razvoj događaja dogodio se u trenutku tihe rekalibracije američke politike prema Iranu. Dok je održavao jastrebovski stav, Washington pod Trumpovom republikanskom administracijom navodno se pripremao ukinuti odabrane sekundarne sankcije kineskim subjektima koji kupuju iransku sirovu naftu. Zauzvrat, te bi se transakcije usmjeravale preko escrow (preko treće strane) računa pod kontrolom SAD-a – nudeći Teheranu ograničen pristup dolarima, ali pod američkim financijskim nadzorom.
Iranska uspostava izravne željezničke pruge s Kinom možda spriječila ili potkopala ovaj potencijalni aranžman. Koridor pruža strukturni mehanizam Kini i Iranu za produbljivanje gospodarskih veza izvan dohvata američkog nadzora u vrijeme kada Bijela kuća nastoji povećati svoju kontrolu nad iranskim prihodima od izvoza nafte. Općenito, željeznička veza dio je šire politike Teherana smanjenja američkog utjecaja na Iran i usidravanja unutar nastajućeg kinesko-ruskog euroazijskog sustava koji je dio pokušaja Moskve i Pekinga da izgrade multipolarni svjetski poredak. “Rat koji je uslijedio bio je, u biti, natjecanje oko lanaca opskrbe, valutne hegemonije i strateške povezanosti. Iran je nastojao promijeniti uvjete svoje globalne integracije”, zaključuje Mena Unleashed, analitički profil koji je vjerojatno iz Irana.
Iran prijeti zatvaranjem Hormuškog tjesnaca: Vojne mogućnosti i geopolitičke posljedice
