Sjedinjene Američke Države i Izrael pokrenuli su koordinirane vojne napade na Iran, čime je otvoren novi oružani sukob na Bliskom istoku. Washington i Tel Aviv poručili su da je cilj operacije uklanjanje sigurnosne prijetnje i sprječavanje razvoja iranskog nuklearnog programa, dok je američki predsjednik Donald Trump ustvrdio da napad Irancima otvara priliku za promjenu vlasti. Američka operacija nazvana je “Epski gnjev”, a izraelska “Lavlja rika”. Iran je uzvratio raketnim napadima prema Izraelu i najavio čvrst odgovor.
Međunarodne reakcije obilježene su zabrinutošću zbog moguće eskalacije, pozivima na suzdržanost te podijeljenim stavovima o samim napadima.
Europska unija poručila je da je razvoj događaja iznimno opasan te da u koordinaciji s partnerima razmatra diplomatska rješenja. Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen i predsjednik Europskog vijeća Antonio Costa ocijenili su situaciju veoma zabrinjavajućom i pozvali na maksimalnu suzdržanost, uz naglasak na zaštiti civila i poštivanju međunarodnog prava. Visoka predstavnica za vanjsku politiku Kaja Kallas istaknula je da EU pomaže svojim državljanima pri napuštanju regije te povlači neesencijalno osoblje.
@cnnVideo geolocated by CNN shows the moment a missile struck near the US Navy base in Bahrain. In the video, a large explosion can be heard. A large plume of smoke is then seen rising from the area around the base.♬ original sound – CNN
Rusi osuđuju napade
Glasnogovornica NATO Allison Hart rekla je da Savez pomno prati situaciju. Rusija je oštro osudila napade. Zamjenik tajnika ruskog Vijeća sigurnosti Dmitrij Medvedev poručio je da su pregovori s Iranom bili paravan te pozvao na povratak političkom i diplomatskom rješenju. Rusko ministarstvo vanjskih poslova zatražilo je trenutačni prekid napada.
Ujedinjeno Kraljevstvo naglasilo je da nije sudjelovalo u operacijama, ali da Iranu ne smije biti dopušten razvoj nuklearnog oružja. Vlada premijera Keira Starmera sazvala je izvanredni sastanak kriznog odbora COBRA, poručivši da je prioritet sigurnost britanskih državljana i da je zemlja spremna braniti svoje interese, uz izbjegavanje šire regionalne eskalacije.
Australski premijer Anthony Albanese podržao je napore SAD-a u sprječavanju iranskog nuklearnog programa. Francuska je kao prioritet istaknula zaštitu svojih državljana i vojnika u regiji. Norveški ministar vanjskih poslova Espen Barth Eide izrazio je duboku zabrinutost i žaljenje što pregovori nisu doveli do diplomatskog rješenja. Nizozemska je pozvala na suzdržanost i očuvanje stabilnosti.
Slovenski premijer Robert Golob izrazio je podršku iranskom narodu u borbi za prava i pozvao na diplomaciju te izbjegavanje napada na civile. Španjolski premijer Pedro Sanchez odbacio je jednostranu vojnu akciju SAD-a i Izraela kao eskalaciju, ali je istodobno osudio i poteze iranskog režima, tražeći hitnu deeskalaciju.
Libanon je poručio da neće dopustiti uvlačenje zemlje u sukob, dok je Indonezija ponudila posredovanje, a predsjednik Prabowo Subianto izrazio spremnost pomoći u dijalogu između Washingtona i Teherana.
Ukupno gledano, reakcije svjetskih aktera kreću se od otvorene podrške američko-izraelskim naporima da zaustave iranski nuklearni program, preko neutralnih poziva na suzdržanost i zaštitu civila, do izravnih osuda napada i zahtjeva za hitnim povratkom diplomatskim rješenjima, uz opći strah da bi sukob mogao prerasti u širi regionalni rat.
