Nacionalni prosvjedi koji izazivaju iransku teokraciju doveli su do nedjelje kako su prosvjednici preplavili ulice u glavnom gradu zemlje i njenom drugom najvećem gradu, premašivši granicu od dva tjedna jer je nasilje koje okružuje prosvjede ubilo najmanje 116 ljudi, rekli su aktivisti.
S padom interneta u Iranu i prekidom telefonskih linija, procjena demonstracija iz inozemstva postala je teža. No broj poginulih u prosvjedima je porastao, dok je 2600 drugih privedeno, prema novinskoj agenciji boraca za ljudska prava sa sjedištem u SAD-u.
U međuvremenu, predsjednik iranskog parlamenta upozorio je američku vojsku i Izrael da će biti “legitimne mete” ako Amerika napadne Islamsku Republiku, kao što je prijetio predsjednik Donald Trump. Qalibaf je prijetio dok su zastupnici jurili na podij u iranskom parlamentu, vičući: “Smrt Americi!”
Oni u inozemstvu strahuju da će zamračenje informacija ohrabriti tvrdolinijaše unutar iranskih sigurnosnih službi da pokrenu krvavu akciju gušenja, unatoč upozorenjima Trumpa da je spreman napasti Islamsku Republiku kako bi zaštitio mirne prosvjednike.
Trump je ponudio podršku prosvjednicima, rekavši na društvenim mrežama da “Iran gleda u SLOBODU, možda kao nikada prije. SAD je spreman pomoći!!!” New York Times i Wall Street Journal, pozivajući se na anonimne američke dužnosnike, rekli su u subotu navečer da je Trump dobio vojne mogućnosti za napad na Iran, ali da nije donio konačnu odluku.
State Department je posebno upozorio: “Ne igrajte se s predsjednikom Trumpom. Kada on kaže da će nešto učiniti, on to i misli.”
Saborski skupovi
Iranska državna televizija uživo je prenosila sjednicu parlamenta. Qalibaf, tvrdolinijaš koji se u prošlosti natjecao za predsjednika, održao je govor u kojem je pljeskao policiji i iranskoj paravojnoj Revolucionarnoj gardi, posebno njenom volonteru Basiju, jer su “čvrsto stajali” tijekom prosvjeda.
“Narod Irana trebao bi znati da ćemo se s njima obračunati na najoštriji način i kazniti one koji budu uhićeni”, rekao je Qalibaf.
Nastavio je izravno prijetiti Izraelu, “okupiranom teritoriju” kako ga je nazvao, i američkoj vojsci, vjerojatno preventivnim napadom.
“U slučaju napada na Iran, i okupirani teritorij i svi američki vojni centri, baze i brodovi u regiji bit će naše legitimne mete”, rekao je Qalibaf. “Ne smatramo se ograničenim na reakciju nakon akcije i djelovat ćemo na temelju bilo kakvih objektivnih znakova prijetnje.”
Ostaje nejasno koliko je Iran ozbiljan u pogledu pokretanja napada, osobito nakon što je vidio da je njegova protuzračna obrana uništena tijekom 12-dnevnog rata s Izraelom u lipnju. Svaka odluka o ulasku u rat bila bi na iranskom 86-godišnjem vrhovnom vođi ajatolahu Ali Khameneiju.
Američka vojska je rekla da na Bliskom istoku “ima snage koje obuhvaćaju cijeli raspon borbenih sposobnosti za obranu naših snaga, naših partnera i saveznika te američkih interesa”. Iran je još u lipnju ciljao američke snage na zračnu bazu Al Udeid u Kataru, dok je 5. flota američke mornarice sa sjedištem na Bliskom istoku stacionirana u otočnoj kraljevini Bahrein.
Prosvjedi u Teheranu i Mashadu
Mrežni videosnimci poslani iz Irana, vjerojatno koristeći satelitske odašiljače Starlink, navodno prikazuju demonstrante koji se okupljaju u sjevernom teheranskom naselju Punak. Tamo se činilo da su vlasti zatvorile ulice, a prosvjednici su mahali upaljenim mobitelima. Drugi su udarali u metal dok je pao vatromet.
Druge snimke navodno prikazuju prosvjednike kako mirno marširaju ulicom, a druge kako trube na ulici.
“Obrazac prosvjeda u glavnom gradu uglavnom je poprimio oblik raštrkanih, kratkotrajnih i fluidnih okupljanja, pristup oblikovan kao odgovor na veliku prisutnost snaga sigurnosti i povećan pritisak na terenu”, objavila je novinska agencija Human Rights Activists. “Istodobno, primljena su izvješća o nadzornim bespilotnim letjelicama koje lete iznad i kretanjima snaga sigurnosti oko lokacija prosvjeda, što ukazuje na kontinuirani nadzor i sigurnosnu kontrolu.”
U Mashhadu, drugom po veličini iranskom gradu, nekih 725 kilometara (450 milja) sjeveroistočno od Teherana, snimka navodno prikazuje kako se prosvjednici sukobljavaju sa snagama sigurnosti. Zapaljeni ostaci i kontejneri mogli su se vidjeti na ulici, blokirajući cestu. U Mashhadu se nalazi svetište imama Reze, najsvetije u šijitskom islamu, zbog čega tamošnji prosvjedi imaju veliki značaj za teokraciju u zemlji.
Čini se da su se prosvjedi dogodili i u Kermanu, 800 kilometara (500 milja) jugoistočno od Teherana.
Iranska državna televizija u nedjelju ujutro preuzela je stranicu od prosvjednika, a njihovi dopisnici pojavili su se na ulicama u nekoliko gradova kako bi prikazali mirna područja s datumom prikazanim na ekranu. Teheran i Mashhad nisu bili uključeni. Prikazali su i provladine demonstracije u Qomu i Qazvinu.
Khamenei je nagovijestio nadolazeću represiju, unatoč američkim upozorenjima. Teheran je eskalirao svoje prijetnje u subotu, a iranski državni odvjetnik, Mohammad Movahedi Azad, upozorio je da će se svatko tko sudjeluje u prosvjedima smatrati “Božjim neprijateljem”, za što je predviđena smrtna kazna. U priopćenju koje je prenijela iranska državna televizija stoji da će se čak i oni koji su “pomagali pobunjenicima” suočiti s optužbama.
Nove prosvjede planirane su u nedjelju
Iranska teokracija u četvrtak je odsjekla naciju od interneta i međunarodnih telefonskih poziva, iako je nekim državnim i poluslužbenim medijima dopustila objavljivanje. Katarska državna novinska mreža Al Jazeera izvještavala je uživo iz Irana, ali činilo se da su oni jedini veći inozemni kanal koji je mogao raditi.
Iranski prijestolonasljednik u egzilu Reza Pahlavi, koji je pozvao na prosvjede u četvrtak i petak, u svojoj je posljednjoj poruci zatražio od prosvjednika da izađu na ulice u subotu i nedjelju. Pozvao je prosvjednike da nose staru iransku zastavu s lavom i suncem i druge nacionalne simbole koji su se koristili u vrijeme šaha kako bi “javne prostore smatrali svojima”.
Pahlavijeva potpora Izraelu i od Izraela izazvala je kritike u prošlosti – osobito nakon 12-dnevnog rata. Prosvjednici su uzvikivali podršku šahu u nekim prosvjedima, ali nije jasno je li to potpora samom Pahlaviju ili želja da se vrati u vrijeme prije Islamske revolucije 1979. godine.
Demonstracije su započele 28. prosinca zbog pada valute iranskog rijala, koja se trguje na više od 1,4 milijuna do 1 dolara, dok je gospodarstvo zemlje stisnuto međunarodnim sankcijama koje su djelomično nametnute zbog nuklearnog programa. Prosvjedi su se intenzivirali i prerasli u pozive koji su izravno osporavali iransku teokraciju.
