Zapadne sile smatraju iranski balistički raketni arsenal i konvencionalnom vojnom prijetnjom stabilnosti Bliskog istoka i mogućim mehanizmom za isporuku nuklearnog oružja, ako ga Teheran razvije. Iran poriče bilo kakvu namjeru izrade atomskih bombi.
Balistički projektil je raketno oružje koje se navodi tijekom uspona, ali veći dio leta slijedi putanju slobodnog pada. Ispušta bojeve glave – koje sadrže konvencionalne eksplozive ili potencijalno biološko, kemijsko ili nuklearno streljivo – na različite udaljenosti. Britanski The Independent objavljuje kraću analizu iranskih raketnih sposobnost:
Vrste i domet iranskih raketa
Iran ima najveće zalihe balističkih projektila na Bliskom istoku, prema podacima američkog Ureda direktora nacionalne obavještajne službe. Imaju samonametnuti domet od 2000 km, što su iranski dužnosnici rekli da je dovoljno za zaštitu zemlje jer mogu dosegnuti Izrael.
Mnogi iranski raketni pogoni nalaze se u Teheranu i okolici. Postoji najmanje pet poznatih podzemnih “raketnih gradova” u raznim pokrajinama, uključujući Kermanshah i Semnan, kao i blizu regije Perzijskog zaljeva.
Arsenal obuhvaća više projektila dugog dometa koji mogu dosegnuti Izrael, prema Centru za strateške i međunarodne studije. Navodi se da među njima su Sejil, s dometom od 2000 km; Emad, 1700 km; Ghadr, 2000 km; Shahab-3, 1300 km; Khorramshahr, 2000 km; i Hoveyzeh 1350 km.
Poluslužna iranska novinska kuća ISNA objavila je u travnju 2025. grafiku koja prikazuje devet iranskih raketa za koje tvrdi da mogu dosegnuti Izrael, uključujući Sejil, za koji ISNA tvrdi da je sposoban letjeti brzinom većom od 17.000 km na sat i imati domet od 2.500 km; Kheibar, s dometom od 2.000 km; i Haj Qasem, 1.400 km.
Washingtonski think tank, Udruženje za kontrolu naoružanja, tvrdi da iranski balistički arsenal uključuje Shahab-1, s procijenjenim dometom od 300 km; Zolfaghar, 700 km; Shahab-3, 800-1000 km; Emad-1, u razvoju, 2000 km; i model Sejil u razvoju, 1500-2500 km.
Izraelski dužnosnici izvijestili su da su procijenili da je veličina preostalog iranskog arsenala na kraju 12-dnevnog rata 1500 projektila i 200 lansera, ali su do kraja 2025. primijetili znakove da Iran radi na obnavljanju svojih zaliha. Američke obavještajne procjene su prije napada govorile o 2000 do 2500 iranskih raketa.
Iranski inventar balističkih projektila sastoji se i od projektila na kruto gorivo, koji nude prednosti u održavanju i dugovječnosti, te od projektila na tekuće gorivo koji imaju veći potisak i snagu od onih na kruto gorivo.
U izvješću podnesenom američkom Kongresu prošle godine, Thomas Clyaton i Daniel Gettinger pišu da: “Iran nastavlja jačati smrtonosnost i preciznost svojih domaće proizvedenih raketnih i [bespilotnih letjelica] sustava, te ima najveće zalihe tih sustava u regiji”.
No, neki zapadni analitičari također pišu kako su dosadašnji iranski napadi pokazali da su iranske rakete prilično neprecizne i upitne kvalitete. Više o tome ovdje.
Kada je Iran zadnji put koristio svoje rakete?
Tijekom 12-dnevnog rata s Izraelom u lipnju 2025., Teheran je ispalio balističke rakete na Izrael, ubivši desetke ljudi i uništivši zgrade.
Institut za proučavanje rata (ISW) i AEI-jev Projekt kritičnih prijetnji rekli su da je Izrael “vjerojatno uništio oko trećinu iranskih lansera raketa” tijekom sukoba. Iranski dužnosnici rekli su da se Teheran oporavio od štete nanesene tijekom rata.
Iran je također odgovorio na američko sudjelovanje u izraelskom zračnom ratu ispaljivanjem projektila na američku zračnu bazu Al Udeid u Kataru. Teheran je dao unaprijed upozorenje i nitko nije ozlijeđen. Washington je nekoliko sati kasnije objavio prekid vatre.
Iranska revolucionarna garda upotrijebila je rakete u siječnju 2024. kada je, prema njihovim riječima, napala izraelsko špijunsko sjedište u poluautonomnoj iračkoj regiji Kurdistan, te da je također pucala na militante Islamske države u Siriji.
Teheran je također najavio raketne napade usmjerene na dvije baze militantne skupine u pakistanskoj regiji Beludžistan.
Saudijska Arabija i Sjedinjene Države izjavile su da vjeruju da je Iran stajao iza napada dronom i raketama na naftna postrojenja Saudijske Arabije 2019. godine. Teheran je to porekao.
Iran je 2020. godine lansirao rakete na snage predvođene SAD-om u Iraku kao odmazdu za američki napad dronom u kojem je ubijen general-bojnik Revolucionarne garde Qassem Soleimani.
Strategija i razvoj
Iran tvrdi da njegovi balistički projektili pružaju odvraćajuću i odmazdnu snagu protiv Sjedinjenih Država, Izraela i drugih potencijalnih regionalnih ciljeva.
Prema izvješću Behnama Bena Taleblua, višeg suradnika američke Zaklade za obranu demokracija, iz 2023. godine, Iran nastavlja razvijati podzemna skladišta raketa s transportnim i ispaljujućim sustavima, kao i centre za proizvodnju i skladištenje. Iran je 2020. godine prvi put ispalio balističku raketu iz podzemlja, navodi se.
“Godine reverznog inženjeringa projektila i proizvodnje različitih klasa projektila naučile su Iran o rastezanju trupa projektila i njihovoj izgradnji s lakšim kompozitnim materijalima kako bi se povećao domet projektil”, navodi se u izvješću.
U lipnju 2023. Iran je predstavio ono što su dužnosnici opisali kao svoju prvu domaću hipersoničnu balističku raketu, izvijestila je službena novinska agencija IRNA. Hipersonične rakete mogu letjeti najmanje pet puta brže od brzine zvuka na složenoj putanji, što ih čini teškim za presretanje.
Udruženje za kontrolu naoružanja tvrdi da je iranski raketni program uglavnom zasnovan na sjevernokorejskim i ruskim dizajnima te da je imao koristi od kineske pomoći.
Iran također ima krstareće rakete poput ruskog Kh-55, oružja lansiranog iz zraka s dometom do 3000 km, iako su iranske zračne snage prilično slabe i zastrajele.
Dok Iran prijeti: Pitanja o učinkovitosti njihovih projektila
