Teheran je osudio američke planove za razvoj koridora Zangezur koji bi prolazio kroz Armeniju i uz granicu s Iranom. Takav dogovor ovog tjedna je dio mirovnog sporazuma Armenije s Azerbajdžanom. No, Iran tvrdi da bi koridor pod američkom kontrolom bio izazov regionalnoj sigurnosti, rekao je visoki iranski diplomat.
U petak su Armenija i Azerbajdžan u Bijeloj kući potpisali sporazum o rješavanju dugogodišnjeg spora oko koridora, pojasa zemlje koji je postao žarište u višedesetljetnom sukobu dvaju rivala.
Sporazum daje Washingtonu pravo na zakup za razvoj tranzitnog koridora, koji bi povezao Azerbajdžan s njegovom enklavom Nahičevan Preimenovat će se u Trumpovu rutu za međunarodni mir i prosperitet (TRIPP). Iako će djelovati pod armenskom jurisdikcijom, SAD će zemljište dati u zakup privatnoj američkoj tvrtki za upravljanje izgradnjom i logistikom. Detaljan članak o ovom koridoru čitajte ovdje.
“Islamska Republika neće lako zanemariti pitanje Zangezura”, rekao je Ali Bagheri Kani, tajnik iranskog Strateškog vijeća za vanjske odnose, u subotu navečer za državnu televiziju IRIB, reagirajući na mirovni sporazum postignut uz posredovanje SAD-a.
I Rusija je protiv Trumpovog poteza
Rusko ministarstvo vanjskih poslova također je zauzelo stav i reklo da druge zemlje neće šutjeti, dodala je Bagheri Kani. Rusija, tradicionalni saveznik i posrednik u strateški važnom Južnom Kavkazu, isključena je iz sporazuma, unatoč svojim graničarima stacioniranim na armensko-iranskoj granici. Moskva je pozvala da rješenja razviju same zemlje regije uz podršku svojih neposrednih susjeda – Rusije, Irana i Turske – upozoravajući na “tužno iskustvo” zapadnog posredovanja na Bliskom istoku. No, ni višedesetljetno posredovanje Rusije u sukobu ove dvije bivše zemlje SSSR-a, očigledno nije riješilo problem.
Iranske novine bliske ajatolahu: Trebamo zatvoriti Hormuški tjesnac
Primjedbe iz Irana uslijedile su nakon oštro formuliranog članka u Kayhanu, dnevnim novinama pod nadzorom vrhovnog vođe Alija Hamneija, koji je sporazum o izgradnji zangezurskog koridora opisao kao “veliku izdaju” i upozorio da to “ne smije ostati bez odgovora” Islamske Republike.
“Iran bi trebao iskoristiti poluge koje mu stoje na raspolaganju kako bi im se suprotstavio i, kao prvi korak, može se pozvati na Ženevsku i Jamajčansku konvenciju kako bi zabranio prolaz brodovima povezanim sa SAD-om i Izraelom kroz Hormuški tjesnac”, napisao je danas iranski dnevni list.
Ali Akbar Velayati, viši savjetnik Hamneija , također je odbacio projekt, upozorivši da će Iran zaustaviti njegovo uspostavljanje “čak i bez pomoći Moskve” i optuživši Washington da pokušava preoblikovati Južni Kavkaz. “Gospodin Trump misli da je Kavkaz nekretnina koju može unajmiti na 99 godina”, rekao je Velayati u subotu za novinsku agenciju Tasnim. “Ovaj prolaz neće postati ulaz za Trumpove plaćenike. Postat će njihovo groblje”, tvrdi, a pod “plaćenicima” je mislio ili na Armeniju i Azerbajdžan ili na navode da bi rutu štitili američki vojni plaćenici.
Armenski premijer Nikol Pašinjan i azerbajdžanski predsjednik Ilham Alijev potpisali su mirovni sporazum postignut uz posredovanje SAD-a u Bijeloj kući s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom.
Sporazum daje Washingtonu ekskluzivna prava uz koncesiju na 99 godina na razvoj strateške rute preko Armenije koja povezuje kopneni Azerbajdžan s njegovom enklavom Nahičevan zaobilazeći i Iran i Rusiju. Bijela kuća promovirala je “Trumpov put za međunarodni mir i prosperitet” kao poticaj izvozu energije i trgovini na Južnom Kavkazu.
Armenija i Azerbajdžan više puta su ratovali oko Gorskog Karabaha od kasnih 1980-ih, a posljednji put 2023. godine kada je Baku ponovno preuzeo punu kontrolu nad enklavom. Iako je Rusija posredovala u prethodnim sporazumima, njezin utjecaj se smanjio od invazije na Ukrajinu 2022. godine.
Unatoč reakcijama tvrdolinijaša, iransko ministarstvo vanjskih poslova u subotu je pozdravilo mirovni tekst kao važan korak prema stabilnosti. Međutim, upozorilo je da se projekti u blizini njegovih granica moraju odvijati “u okviru obostranih interesa, uz poštovanje nacionalnog suvereniteta i teritorijalnog integriteta te bez stranog uplitanja”.
Upravo se kuha nešto veliko oko Zangezurskog koridora: Evo zašto je bitan