Prema podacima Državnog zavoda za statistiku u Hrvatsku se u posljednje tri godine vratilo 30 tisuća Hrvata, a kako bi povratnici mogli naučiti hrvatski jezik u više od sedam desetljeća iskustva i aktivnoga rada Hrvatska matica iseljenika je poseban senzibilitet usmjerila na osmišljavanje programa i aktivnosti namijenjenih ovladavanju i poučavanju hrvatskoga jezika, poručili su nam.
Hrvatska matica iseljenika javna je ustanova čija je temeljna zadaća očuvanje i razvoj hrvatskog nacionalnog, jezičnog i kulturnog identiteta Hrvata izvan Republike Hrvatske. Djelovanje Matice utemeljeno je Zakonom o Hrvatskoj matici iseljenika (NN 94/2018). Svoju misiju, u suradnji sa Središnjim državnim uredom za Hrvate izvan RH i svim ostalim institucijama hrvatske države, usmjeravaju prema trima ključnim skupinama izvan Republike Hrvatske: hrvatskim iseljenicima i njihovim potomcima, pripadnicima hrvatskih nacionalnih manjina u dvanaest europskih država te Hrvatima u Bosni i Hercegovini, gdje su oni konstitutivan narod, kazali su nam. “Povezujemo i podržavamo sve sastavnice hrvatskog naroda izvan državnih granica Republike Hrvatske. S njima dijelimo zajedničku povijest i pripadnost, te gradimo i osnažujemo zajedništvo, uvažavajući okolnosti u kojima žive”, rekli su.
Hrvatska matica iseljenika provodi raznovrsne kulturne, obrazovne, znanstvene, nakladničke, informativne i komunikacijske programe i projekte s ciljem jačanja veza svih Hrvata s matičnom državom te međusobnog povezivanja hrvatskih zajednica širom svijeta. U razgovoru za naš portal istaknuli su da posebnu pozornost posvećuju učenju i njegovanju hrvatskoga jezika, potpori obrazovanju i kulturnom stvaralaštvu, unapređenju komunikacije s našim zajednicama te upoznavanju Hrvatske, njezine povijesti, prirodnih ljepota i bogate kulturne baštine; osobito među mladim naraštajima, koji su nositelji buduće povezanosti i suradnje.
Programi koje Matica provodi za očuvanje jezika i kulture
Matičini programi namijenjeni očuvanju jezika i kulture razne su škole, (e-)tečajevi, radionice, skupovi i sl., u zemlji i svijetu: od najdugovječnijih poput Male škole hrvatskoga jezika i kulture i Sveučilišne škole hrvatskoga jezika i kulture (u suradnji sa Sveučilištem u Zagrebu), preko in-house programa HOLA, Hrvatskih dana za djecu, mlade i učitelje, Putujuće škole (u suradnji sa Središnjim državnim uredom za Hrvate izvan RH), Igračke u srcu do onih novijih temeljenih na informacijsko-komunikacijskim tehnologijama poput portala Hrvatski izvan domovine hrID i prvoga sveučilišnoga e-tečaja Hrvatski internetski tečaj HiT-1 (u suradnji sa Sveučilištem u Zagrebu i Sveučilišnim računskom centrom Srce), kazali su nam.
Istaknuli su da se programi provode slijedom stalne interakcije s hrvatskim zajednicama diljem svijeta te osluškivanjem njihovih potreba kao i praćenjem istraživanja i dostignuća iz područja ovladavanja i poučavanja inojezičnoga hrvatskog, a odaziv na programe je izuzetno dobar. “Osim navedenih programa koje provodi Matičin Odjel za obrazovanje i znanost, hrvatski identitet se njeguje, a time i usvaja i neformalno uči hrvatski jezik, i u svim ostalim programima ostalih Matičinih odjela, primjerice u Zimskoj i Ljetnoj školi hrvatskoga folklora, Eco Heritage Task Forceu, na organiziranim susretima, priredbama ili turnejama ili u pisanom obliku u časopisu Matica, Hrvatskom iseljeničkom zborniku i mnogim drugim Matičinim knjigama i publikacijama”, poručili su za portal Direktno.
*Tekst je nastao u okviru projekta ‘Tko će ostati?’ kojeg je financijski podržala Agencija za elektroničke medije sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.
