Informacija da je samo u prošloj godini bh. iseljeništvo u domovinu poslala iznos viši od tri godišnja proračuna Sarajevske županije ili nešto manji od entitetskog proračuna u RS, na najbolji način pokazuje razmjere egzodusa iz BiH, ali i potreba onih koji ostaju živjeti u njoj.
Više od ulaganja
Prema podacima Centralne banke BiH, u prošloj godini ukupne doznake iz inozemstva iznosile su rekordnih 5,26 milijardi maraka i za 307 milijuna su bile veće nego u prethodnoj godini. U 2021. godini ukupne uplate iz dijaspore iznosile su 4,35 milijardi KM, piše Avaz.
“Svake godine doznake dijaspore rastu i to sigurno ne zato što dijaspora šalje više sredstava, već, nažalost, zato što naša dijaspora raste. I da, nažalost, doznake dijaspore su veće od direktnih stranih ulaganja”, kaže profesor Internacionalnog Burch univerziteta Ermin Cero.
Domaća ekonomija
Dodaje da iznosi koje od svojih zarada u zapadnoj Europi i drugim dijelovima svijeta odvajaju radnici iz BiH održavaju domaću ekonomiju.
“Međutim, problem će nastati s drugom generacijom dijaspore, gdje će uplate vjerovatno biti smanjene iz više razloga – zbog manje emocionalne povezanosti s domovinom, gubitka direktnih obiteljskih veza, integracije te generacije u zemlju domaćina… To zahtijeva povećan angažman na identifikaciji faktora koji bi eventualno mogli kompenzirati potencijalni pad koji možemo očekivati”, ističe Cero.
Kako usporiti odlazak
Slaže se s ocjenom da pitanje kako usporiti odlazak stanovništva gubi smisao u vremenima kada političari svako malo izazovu novu krizu, jer osnovni uzrok egzodusa iz BiH, koji se broji stotinama tisuća mladih, obrazovanih i sposobnih ljudi, više i nema toliko veze s ekonomskom situacijom, koliko s osjećajem nesigurnosti i besperspektivnosti.
