Neposredno prijevremenih parlamentarnih izbora u nedjelju, ispitivanja javnog mnijenja demokršćansku Uniju CDU/CSU i njezinog kancelarskog kandidata Friedricha Merza i dalje vide na vodećem položaju, no rezultati pokazuju da bi sastavljanje vlade moglo biti dugo i mukotrpno.
Tri različita ispitivanja
Nekoliko ispitivanja javnog mnijenja objavljenih u petak, pokazuju različite rezultate koji bi doveli do različitih mogućnosti stvaranja koalicija nakon izbora. Unija CDU/CSU po ispitivanju instituta Forsa može računati s potporom 29 posto birača. U ispitivanju instituta Allensbach, koje je pokrenuo nadregionalni dnevnik Frankfurter Allgemene Zeitung, Unija može računati s čak tri postotna boda više.
U trećem ispitivanju objavljenom na javnom servisu ZDF, Uniju je podržalo svega 28 posto ispitanih. Sva tri ispitivanja su obavljena na sličnom uzorku od 1 500 ispitanih i polaze od mogućih odstupanja od tri posto što konačni ishod i posebice mogućnosti poslijeizbornih koalicija čini vrlo otvorenima.
Ovisno o ispitivanju, Uniji bi bio potreban samo jedan koalicijski partner ili dva, što bi zbog razlika u mnogim političkim pitanjima bilo vrlo mukotrpno postići.
U danima nakon Merzove inicijative o migracijama u Bundestagu, stotine tisuća ljudi je diljem Njemačke izišlo na ulice prosvjedujući protiv suradnje stranaka centra s desno-populističkim AfD-om oko tog zakona. Time se djelomice objašnjanja i oporavak stranke Ljevica koja se još prije nekoliko tjedana u ispitivanjima nalazila ispod izbornog praga od pet posto a sada je u ispitivanjima stabilno iznad praga, u nekim ispitivanjima čak i na osam posto.
Cilj velika koalicija
Cilj Unije je stoga rezultat iznad 30 posto kako bi bilo moguće stvaranje stabilne tzv. velike koalicije sa Socijaldemokratskom strankom Njemačke (SPD) aktualnog kancelara Olafa Scholza.
Iako je demokršćanska oporba protekle tri godine bila stalni kritičar rada vlade socijaldemokrata, zelenih i liberala, koja se zbog stalnih unutarnjih svađa početkom studenog i raspala, Unija još uvijek najviše dodirnih točaka, pogotovo u osjetljivom političkom pitanju smanjenja nereguliranih migracija, ima upravo sa SPD-om.
SPD bi u slučaju ulaska u koaliciju, kako se procjenjuje, poduzeo neke kadrovske promjene, pri čemu se uglavnom cilja na odlazak sadašnjeg kancelara Scholza s vodećih pozicija i to zbog njegove nepopularnosti među biračima.
Strah od ‘minus 30’
Spiegel analizira kako unutar demokršćanske Unije već vlada strah od “minus 30” tj. svakog rezultata ispod 30 posto. To bi, kako smatra Spiegel, oslabilo pozicije kancelarskog kandidata i predsjednika Kršćansko-demokratske unije (CDU) Friedricha Merza.
Dio analitičara procjenjuje da je upravo njegov riskantan potez da prije nekoliko tjedana uz pomoć glasova krajnje desne Alternative za Njemačku (AfD) progura zakone za ograničenje migracija, aktivira do tada neodlučne birače da svoj glas daju nekoj od stranka lijevo od centra.
Mnogo bolje rezultate u ispitivanjima bilježi sadašnji ministar obrane Boris Pistorius za kojeg se procjenjuje da bi u mogućoj velikoj koaliciji mogao igrati važnu ulogu.
Teoretski je moguća i koalicija sa Zelenima koji se, slično SPD-u, u ispitivanjima kreću na oko 15 posto potpore birača. No protivnik suradnje sa Zelenima, predsjednik manje stranke u demokršćanskoj Uniji, bavarske Kršćansko-socijalne unije (CSU) Markus Söder, već tjednima vodi manje ili više otvorenu neprijateljsku kampanju prema njima. “Sa mnom na čelu CSU-a neće biti koalicije sa Zelenima”, rekao je Söder u više navrata.
Liberali se nadaju ulasku u koaliciju s Unijom i SPD-om
Više dodirnih točaka demokršćani imaju s poslovno orijentiranim liberalima iz FDP-a za koje je međutim trenutno upitno hoće li uopće ući u novi, 21. saziv Bundestaga. Liberali posljednjih dana pokušavaju uvjeriti birače da je upravo koalicija Unije , SPD-a i FDP-a najbolje rješenje za zemlju iako se upravo zbog svađe SPD-a i FDP-a zadnja vlada i raspala.
Konačne koalicijske konstelacije ovise i o tome hoće li novoosnovanoj stranci Savez Sahra Wagenknecht (BSW), ljevičarsko-populističkoj stranci proizišloj iz stranke reformiranih komunista Ljevica, uspjeti ulazak u Bundestag.
Iako populističke stranke ljevice i desnice, poput AfD-a, koji se već mjesecima u ispitivanjima javnog mnijenja kreće oko stabilnih 20 posto, najvjerojatnije neće biti dio buduće vlade, od njihovog uspjeha ili neuspjeha ovisi i kako će izgledati budući kabinet vjerojatnog kancelara Friedricha Merza.
Nakon sporne suradnje s AfD-om prilikom glasanja u Bundestagu, kancelarski kandidat Unije CDU/CSU Friedrich Merz ne propušta priliku javno istaknuti, a to se odnosi i na brojna TV sučeljavanja posljednjih dana, kako je nakon izbora zasigurno isključena njegova suradnja a AfD-om.
Teme ostaju migracije i gospodarski oporavak
Iako se nakon govora američkog predsjednika J.D. Vancea na Minhenskoj sigurnosnoj konferenciji proteklog vikenda predizborna rasprava pomaknula u smjeru vanjske politike i položaja Njemačke u novonastalim međunarodnim konstelacijama, glavna tema predizbornih sučeljavanja je ostalo pitanje smanjenja migracija i gospodarskog oporavka Njemačke.
Friedrich Merz je najavio da će u slučaju da mu izborni rezultat otvori mandat za sastavljanje vlade nastojati formirati učinkovitu vladu do Uskrsa koji ove godina pada 20. travnja, što znači nešto manje od dva mjeseca nakon izbora.
Rizična Merzova igra od koje bi koristi najviše mogla imati njemačka krajnja desnica
