Projekt „Arheološka baština Lumbarde” proveden je u partnerstvu Sveučilišta u Zadru, Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Udruge Bašćina i Lipe Riči Lumbarda, s ciljem sustavnog istraživanja, dokumentiranja i interpretacije arheološke baštine lumbarajskog područja. Obuhvatio je razdoblje od najranijih prapovijesnih tragova života do antičkog vremena, potvrđujući važnu ulogu Lumbarde u širem kontekstu naseljavanja istočnog Jadrana.
Projekt je objedinio podvodna i kopnena arheološka istraživanja, kao i stručnu analizu krajolika koji je kroz tisućljeća bio prostor intenzivne ljudske aktivnosti, gospodarskog korištenja i naseljavanja.
Neolitičko naselje „7.000 godina pod morem”
U okviru projekta provedena su podvodna istraživanja neolitičkog nalazišta u uvali Soline, poznatog pod nazivom „7.000 godina pod morem”, pod vodstvom dr. sc. Mate Parice sa Sveučilišta u Zadru. Istraživanja su bila usmjerena na potopljeni prapovijesni krajolik koji je u vrijeme neolita bio kopneni prostor pogodan za život.
Kliknite za pregled
Utvrđeno je postojanje naselja starog oko sedam tisuća godina, čiji su se ostaci zbog porasta razine mora očuvali u podmorju. Ovi nalazi potvrđuju ranu, organiziranu i trajnu ljudsku prisutnost na području današnje Lumbarde te pružaju iznimno vrijedan uvid u prilagodbu prapovijesnih zajednica klimatskim i okolišnim promjenama.
Kopnena istraživanja antičke grčke kolonije
Središnji i opsežniji dio projekta odnosio se na kopnena arheološka istraživanja koja je vodio dr. sc. Hrvoje Potrebica. Istraživanja su bila usmjerena na lokalitete Koludrt – Maslinik i Krmača, prostore od iznimne važnosti za razumijevanje prostorne organizacije i svakodnevnog života antičke grčke kolonije u Lumbardi.
Terenski rad uključivao je sustavna arheološka iskopavanja, precizno stratigrafsko bilježenje, dokumentaciju nalaza i analizu odnosa arheoloških slojeva s kasnijim zahvatima u prostoru, uključujući dugotrajnu poljoprivrednu obradu zemljišta.
Materijalni tragovi života i gradnje
Unatoč djelomičnom narušavanju arheoloških slojeva, istraživanja su rezultirala pronalaskom brojnih ulomaka keramičkih posuda, građevinskog materijala te ostataka zidova koji upućuju na postojanje arhitektonskih struktura. Analiza nalaza i njihova prostornog rasporeda omogućila je tumačenje lokaliteta kao prostora stambene namjene, dodatno potvrđujući pretpostavku da je riječ o dijelu naselja antičke grčke kolonije.
Dobiveni podaci značajno doprinose razumijevanju urbanističkog razvoja, načina gradnje i kontinuiteta korištenja prostora od antike do kasnijih razdoblja.
Provedba projekta financirana je sredstvima Općine Lumbarda i Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije, kroz Javni poziv za poticanje razvoja civilnog društva na otocima u 2025. godini. Prema ukupnom broju ostvarenih bodova u postupku odabira, projekt je zauzeo treće mjesto među svim prijavljenim projektima, što dodatno potvrđuje njegovu stručnu i društvenu vrijednost.
Baština kao temelj identiteta
Rezultati projekta omogućili su cjelovitije sagledavanje arheološkog krajolika Lumbarde, povezujući prapovijesne tragove života s kasnijim antičkim razvojem naselja i njegovim uklapanjem u mediteranski kulturni prostor.
Arheološka baština Lumbarde ne predstavlja samo znanstveni izvor podataka, već i temelj lokalnog identiteta i osjećaja pripadnosti. Njezino očuvanje, istraživanje i prenošenje znanja budućim generacijama ključni su za kontinuitet zajednice i odgovorno upravljanje prostorom.
Upravo ovakvi projekti stvaraju temelje za dugoročno očuvanje kulturne baštine, njezinu promišljenu valorizaciju i aktivno uključivanje lokalne zajednice u brigu o nasljeđu koje pripada svim stanovnicima otoka.
Moja reakcija na članak je…
