Dok se pažnja javnosti često raspršuje na dnevno-političke trivijalnosti, iz Kine stiže vijest od povijesne važnosti koja bi mogla nepovratno promijeniti svjetsku energetsku kartu. Na marginama summita Šangajske organizacije za suradnju (ŠOS), ispod radara prošlo je potpisivanje pravno obvezujućeg sporazuma između Rusije i Kine o izgradnji plinovoda Sila Sibira-2.
Ovu informaciju u hrvatski medijski prostor prenio je profesor Pavle Močilac, koji radi na sveučilištu Lanzhou u Kini. Njegova objava odmah je privukla pozornost jer jasno daje do znanja da se radi o događaju koji će tek s vremenom pokazati svu svoju težinu.
“I dok se vi bavite trivijalnostima, stigla je vijest od velike povijesne težine — jedna od onih čija će se prava važnost razotkriti tek mnogo kasnije. Danas je Rusija napokon potpisala pravno obvezujući sporazum s Kinom o plinovodu Sila Sibira-2: gigantskom projektu kapaciteta 50 milijardi kubičnih metara, koji će preusmjeriti prirodni plin što je nekoć tekao u Europu s polja Yamal, preko Mongolije, ravno u Kinu!” napisao je Močilac.
Sila Sibira probuđena
Za razliku od postojećeg plinovoda Sila Sibira-1, koji crpi rezerve istočnog Sibira, novi projekt kanalizira plin namijenjen zapadnoj Europi — ali sada izravno prema kineskom tržištu. Godinama je Gazprom pokušavao uvjeriti Peking da zaključi dogovor, a sada je došlo do povijesnog pečata.
“Ne vjerujem da javnost uopće shvaća koliko je ovo golema, tektonska vijest. Potpisivanjem Sile Sibira-2 energetska karta svijeta nepovratno se mijenja. Ruski arktički plin — žila kucavica zapadnoeuropske industrije i temelj rasta koji je desetljećima hranio gospodarsku moć Njemačke te nosio cijelu Europsku uniju — u buduće će teći na istok, prema Kini”, nastavio je profesor. Riječ je o kapacitetu od 50 milijardi kubičnih metara godišnje, što otprilike odgovara polovici ukupnog uvoza plina koji je Europska unija nabavljala iz Rusije prije rata u Ukrajini.
Močilac napominje da je Peking dugo vremena bio suzdržan. “Godinama je Peking oklijevao, strahujući od prevelike ovisnosti o ruskom plinu. Ali nešto se promijenilo”, piše. Promjena, čini se, leži u geopolitičkim okolnostima. Kina i Rusija posljednjih godina učvršćuju partnerstvo, koristeći energetske ugovore kao sredstvo strateškog povezivanja i suprotstavljanja zapadnim pritiscima.
Stručnjak o događajima u Kini: ‘Kakav šamar Zapadu, jedan dolazak je pravi šok’
Zbogom energentima
U praktičnom smislu, Zapadna Europa time se trajno oprašta od energenta koji je desetljećima bio temelj industrijskog rasta. Njemačka, koja je najviše profitirala od jeftinog ruskog plina, sada se suočava s dugotrajnim izazovima visokih cijena i potrebe za alternativnim izvorima energije. Močilac zaključuje svoje upozorenje dramatično: “Rusija nema nikakva razloga obnavljati razorene plinovode prema Europi, jer će sad isti onaj plin puniti kineske rezerve i gospodarstvo. Dakle, gospodo — igra je završena, motaj kablove, gasi miješalicu. A posljedice ovoga tek će s vremenom pokazati svu svoju silinu.”
Ranije je za naš portal stručnjak za međunarodne odnose, bivši ministar i višegodišnji hrvatski veleposlanik u Moskvi Božo Kovačević, prokomentirao novi savez koji je prikazan u Kini. On je istaknuo posebnu važnost dolaska Indije u priču, naglašavajući značaj dolaska indijskog premijera u Peking nakon sedam godina. “To što je rekao Xi Jinping nije nikakva novost – on to ponavlja već godinama. No prava novost je dolazak indijskog premijera u Peking nakon toliko vremena. Znamo da su njihovi odnosi zategnuti i da postoje neriješena granična pitanja,” naglašava Kovačević.
Stručnjak podsjeća da su neki u zapadnim krugovima, posebice u Bidenovoj administraciji, očekivali da će se Indija, kao najveća demokracija svijeta, prirodno prikloniti kolektivnom Zapadu. Kovačević ističe da Indija očito nije svjesna tih očekivanja.
Kina pokazala oružje koje će prestraviti Zapad: ‘Robotski vukovi’ i ‘ubojica Guama’
Veliki šok
“Vjerujem da je ovo naglo zagrijavanje odnosa Kine i Indije djelomično posljedica američkih sankcija,” dodaje. Kovačević dalje objašnjava da Indija, kao nacija u velikom usponu, ne želi nikada više biti u podređenom položaju u odnosu na bilo koju zapadnu zemlju. Ovo približavanje Pekingu predstavlja iznenađenje za zapadni svijet, smatra stručnjak.
“Najveći šok za Zapad je što su se ti odnosi toliko poboljšali. S europske perspektive, to znači da se Indija ni na koji način ne namjerava priključiti sankcijama protiv Rusije,” naglašava Kovačević. On podsjeća da ŠOS okuplja Kinu i Indiju kao dvije najmnogoljudnije zemlje, uz Rusiju i Tursku, a vlade članica zastupaju interese više od tri milijarde ljudi. “U ovom formatu, poruka Zapadu je jasna: prepotentno nametanje sankcija cijelom svijetu zapravo izolira Zapad, a ne Rusiju,” zaključuje Kovačević.
Prema njegovoj analizi, summit u Tianjinu pokazuje kako Kina i Indija, unatoč ranijim nesuglasicama, uspijevaju razvijati pragmatične i strateške odnose koji mijenjaju globalnu dinamiku moći.
Rusija demolirala planove Europe: ‘Ne pristajemo na to ni u kakvom obliku’
‘Osovina nemira’ poslala tajnu poruku Europi: Imamo itekakav razlog za strah
Vučića opet stavili na posebno mjesto za fotkanje u Pekingu: ‘Kao da šugu ima’
