Središnje izborno povjerenstvo Bosne i Hercegovine (SIP BiH) izreklo je političkim strankama i pojedincima ukupne novčane kazne u iznosu od 922.000 KM zbog prerane kampanje, zlouporabe javnih resursa i zlouporabe djece u političke svrhe, što, sudeći prema učestalosti kršenja zakona, očito nije dovoljno odvraćajuće.
Kada je riječ o strankama, najviše je kažnjen SNSD, s ukupnim iznosom od 120.000 KM, dok je Draško Stanivuković, predsjednik PDP-a, pojedinac s najviše izrečenih kazni – ukupno 38.000 KM. Iza SNSD-a, najveće kazne izrečene su SDA-u (109.000 KM), dok je PDP na trećem mjestu s ukupno 81.500 KM, prenose Nezavisne novine.
Tijekom prošle i ove godine, stranke i pojedinci najčešće su kažnjavani zbog prerane izborne kampanje, zbog čega je SIP izrekao 146 kazni u ukupnom iznosu od 690.000 KM. Slijede kazne zbog zlouporabe djece u političke svrhe – 27 novčanih kazni u iznosu od 126.000 KM, te 21 kazna za zlouporabu javnih resursa u vrijednosti od 106.000 KM.
Političke stranke kampanju financiraju javnim novcem
“Iz ponašanja političkih stranaka nismo stekli dojam da kazne imaju odvraćajući učinak, iako su znatno povećane u odnosu na prethodne godine. Problem je što većina vladajućih stranaka svoju kampanju, pa i te kazne, ne financira iz teško dostupnih sredstava, već iz proračunskih prihoda”, izjavio je Srđan Traljić iz Transparency Internationala BiH.
Ova organizacija bila je posebno aktivna u prijavljivanju nepravilnosti vezanih uz zlouporabu javnih sredstava, preranu kampanju i korištenje djece u političke svrhe. Većina kazni koje je SIP izrekao bila je rezultat njihovih prijava, uz manji broj slučajeva koje je SIP pokrenuo po službenoj dužnosti ili na temelju pritužbi drugih političkih stranaka.
Traljić ističe da je najveći problem stav koji je SIP zauzeo kada je riječ o zlouporabi javnih resursa, naglašavajući da je porazna činjenica što je od preko 200 prijava, kazna izrečena u samo 11 slučajeva.
“Nekoliko prijava je odbačeno uz obrazloženje da su sredstva bila planirana proračunom, iako se radilo o sredstvima koja nisu redovita i nisu bila planirana prethodnih godina. U nekim slučajevima isplate su dolazile iz proračunske rezerve, koja je po definiciji neplanirani izvor sredstava, ali SIP je zauzeo stav da se ‘ništa ne može’. Pitanje je bi li i povećanje kazni dalo učinka, jer je u BiH s ovakvom razinom korupcije nužno mijenjati mnoge stvari kako bi se ovakvim praksama stalo na kraj”, kaže Traljić.
Među strankama koje su također značajnije kažnjene je i SDP, s ukupno 66.000 KM, dok je SDS, zajedno sa SDS-om „Volja naroda“ i njihovim pojedinačnim kandidatima, kažnjen s približno 55.000 KM.
Nema znakova promjene ponašanja unatoč sankcijama
SIP je tijekom prošlih izbora prvi put ozbiljno pristupio kažnjavanju političkih stranaka i kandidata, iako iz sjednica na kojima su o tome odlučivali proizlazi da praksa nije bila dosljedna – u nekim slučajevima su kažnjavali, a u drugima, gotovo identičnim, oslobađali odgovorne.
U pojedinim slučajevima, kazne su izrečene i za dijeljenje sadržaja na osobnim Facebook profilima, dok su neki kažnjeni jer su objavili liste kandidata koje su već bile javno dostupne i poslane biračima u inozemstvu koji glasaju poštom.
U praksi, SIP je prvo izricao minimalne kazne od 3.000 KM za prvi prekršaj, a tek u slučaju ponavljanja, kazne bi se povećavale. Pojedini članovi Povjerenstva, poput Vanje Bjelice Prutine, protivili su se toj praksi, smatrajući da kazne moraju biti znatno veće, posebno jer se najčešće ponavljaju isti počinitelji i iste stranke krše Izborni zakon BiH.
Trenutačno se pred SIP-om nalazi niz zahtjeva stranaka i pojedinaca za plaćanje kazni u ratama, što Povjerenstvo uglavnom odobrava.
