Istarski poluotok pogodilo je snažno nevrijeme i obilna kiša. Poplavljene su ulice, podrumi i prometnice. U manje od sat vremena palo je 100 litara kiše po četvornom metru, a u dva sata zabilježeno je gotovo 2 tisuće udara groma. Najteže je bilo u Novigradu, gdje su poplavljeni vrtić, dom za umirovljenike i gradska sportska dvorana. Na terenu su od jutra sve službe.
Sanacija posljedica obilnih oborina u Novigradu uglavnom je završena za danas, no posla još ima. Voda se još uvijek ispumpava na dva do tri preostala mjesta. Pred Gradom, komunalnim službama, vatrogascima i građanima još je puno posla.
Gradonačelnik Novigrada Anteo Milos rekao je u središnjem Dnevniku HTV-a da je trenutno fokus na Dječjem vrtiću i Domu umirovljenika kako bi se te ustanove što prije stavile u funkciju. U tijeku je dezinfekcija prostora koji su jutros bili poplavljeni.
Štete se zbrajaju
“Što se tiče Sportske dvorane, večeras se kreće s isušivanjem dijela koji je zahvaćen vodom. Vjerujemo da ćemo to uspjeti sanirati u nekoliko dana. Radi se i na drugim objektima”, poručio je Milos. Naglasio je i važnost da građani pravovremeno prijave štete.
“Na našim web stranicama objavili smo upute kako prijaviti štetu u narednih sedam dana. To je važno kako bi Grad, kao jedinica lokalne samouprave, ispunio zakonsku obvezu u visini 20% izvornih prihoda i kako bi se mogla proglasiti elementarna nepogoda”, istaknuo je gradonačelnik.
“Teško je u ovom trenutku reći koliko će sve iznositi, ali sigurno je da štete ima na poljoprivrednim površinama, privatnim objektima, turističkim hotelima i naravno javnim ustanovama”, rekao je Milos. U javnosti se moglo čuti da su neki poplavljeni objekti svojim položajem i izgradnjom zatvorili prirodne vodotoke, što je moglo doprinijeti poplavi. “Sigurno ima i toga, vjerojatno u nekim dijelovima grada”, priznao je gradonačelnik.
Vatrogasci imaju pune ruke posla
Sanacija se nastavlja i sutra, dok se procjena ukupne materijalne štete očekuje za otprilike tjedan dana. “Vatrogasci su zabilježili preko 170 poziva, bit će toliko intervencija na području Umaga, Buja i Novigrada, sudjeluje preko 80 vatrogasaca s 30 vozila”, rekao je Dino Kozlevac, vatrogasni zapovjednik Istarske županije.
Upozorio je i na učestale ekstremne vremenske prilike te potrebu sustavnog rješavanja odvodnje od samog planiranja prostora. “U povijesti je to bilo bolje riješeno, a mi smo nažalost zanemarili. Pitanje je dokle ćemo moći držati korak s ovim promjenama klime”, poručio je.
Osim u gradovima, šteta će biti velika i u maslinicima i vinogradima. Nije isključena mogućnost proglašenja elementarne nepogode. “Gradonačelnici i načelnici županu šalju zahtjev, a ja ću onda to u istom trenutku i proglasiti”, rekao je Boris Miletić, istarski župan.
Česte ljetne cikl0ne
Za ovakva nevremena u Istri zaslužni su oblik njezine obale, blizina Alpa i putanje ciklona iz Genovskog zaljeva. Dakle, ako suša pohara Dalmaciju, Istra uvijek može biti sigurna da će dobiti svoju porciju kiše. Pojasnila je tako profesorica geofizike s Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu Maja Telišman Prtenjak klimatološko-topografske uvjete Istre zbog kojih je često na udaru žestokih oluja.
“Klimatološki uvjeti tog dijela Hrvatske takvi su da su pod čestim prolascima ciklona tijekom ljeta. Nakon što zahvate Istru, krenu dalje u Gorski kotar pa prema središnjoj Hrvatskoj. Ne spuštaju se južnije od Kvarnera, pa Dalmacija i Slavonija ostaju suhe”, kaže prof. Telišman Prtenjak.
I oblik i reljef Istre, pojašnjava, pogodni su za nastanak olujnih oblaka. “Istra je omeđena morem te je u obliku poluotoka koji je omeđen planinskim preprekama Ćićarijom i Učkom, što pridonosi razvoju konvektivnih sustava – kaže profesorica te spominje kako na tom području ti sustavi mogu imati i izdužen oblik, duž osi poluotoka, pa često prelaze Pazin. Moguća je tad pojava munja, nekad i tuče, sve ovisi o tome koliko je vlage u zraku i drugih dodatnih dinamičkih faktora”, pojašnjava profesorica.
Potvrdila je kako Istra i inače spada u područje s najvećim brojem zabilježenih munja u Hrvatskoj. Na sve to, kaže, utječu i klimatske promjene te su već sad počeli primjećivati nove trendove.
“Klima nije jednoznačna i sad je vidljivo da bi oluje na tom području mogle biti učestalije i intenzivnije. Primijetili smo da one počinju malo ranije u kalendarskoj godini nego obično. Nekad je početak bio travanj za tučonosne oluje, no to se sad pomiče prema ožujku. Trendovi pokazuju da bi u tom dijelu godine bilo jačih, intenzivnijih oluja nego tijekom ljeta”, kaže profesorica.
Potop u Umagu: Auti zapeli u bujici, u sat vremena palo 100 litara kiše
Hrvatsku samo što nije pogodilo nevrijeme: Ova grdosija ide prema nama
Bačić o festivalima o kojima bruji Hrvatska: Njegove riječi će mnoge iznenaditi
