Kroz projekte Wastereduce i Transplant, Istra se žestoko bori protiv ugroza po morska staništa.
Riječ je o prekograničnim inicijativama kojima se, osim znanstvenim istraživanjima, pridaje važnost i aktivnom uključivanju lokalne zajednice.
Projektne aktivnosti uključuju terenske akcije, edukativna događanja, gastro susrete i sportske utrke koje povezuju ekologiju i zajedništvo.
Jedna od najvećih nevidljivih prijetnji svakako je – mikroplastika. „Riječ je o sitnim česticama koje nastaju raspadom veće plastike u moru. Ne razgrađuju se, ulaze u hranidbeni lanac i akumuliraju se u organizmima.
– Fokusirali smo se na problematiku otpada, osobito morskog otpada, kako mikro tako i makro razine, posebno u zaštićenim područjima i unutar mreže Natura 2000“ – rekao je Bruno Kostelić, voditelj Odsjeka za zaštitu prirode i okoliša Istarske županije u gostovanju na Rovinj FM-u.
Priroda traži čovjeka
I dok se kod Limskog zaljeva čistilo podmorje i raspravljalo o otpadu, na unutrašnjosti Istre, na Ćićariji – govorilo se o drugom problemu: gubitku biološke raznolikosti zbog izostanka ljudske aktivnosti.
– Ljudi često misle da je prirodu najbolje pustiti samu, ali neka staništa, poput travnjaka na Ćićariji, ovise o čovjekovom djelovanju – košnji, stočarstvu, održavanju. Kada čovjek nestane, priroda se zatvara, a biološka raznolikost opada“, objasnio je Kostelić, a prenijela IstraIN.
Kostelić ističe i važnost europskih fondova za provedbu projekata zaštite okoliša te buduće izazove navodi održivu opskrbu pitkom vodom, osobito u kontekstu klimatskih promjena, te daljnji razvoj sustava gospodarenja otpadom.
– Projekt Waste Reduce nam je dao odličnu priliku da se vratimo temi mora, koja je često zapostavljena. Sada želimo nastaviti povezivati kopno, obalu i unutrašnjost – i razvijati sinergiju između čovjeka i prirode – zaključuje Kostelić.
J.T.