Znanstvenici Instituta za oceanografiju i ribarstvo i djelatnici Grada Metkovića – partneri su na projektu TETHYS4ADRION, koji se financira iz EU fonda ADRION i bavi se problematikom antropogenog otpada u rijekama, a ovoga tjedna su obavili istraživačku plovidbu rijekom Neretvom od ušća do grada Metkovića i natrag, plovilom Instituta „Navicula“.
Kako nas je izvijestio dr. sc Pero Tutman s IRO-a tijekom plovidbe promatrali su mjesta nakupljanja otpada na obalama rijeke, a također i na dnu Neretve, a prikupljeni podaci uneseni su u kartu. Otpad je uglavnom zarobljen u vegetaciji na obalama rijeke, dok su nekoliko komada plutajućeg otpada zabilježili neposredno u blizini Metkovića.
Podsjetimo, Institut za oceanografiju i ribarstvo (IOR) iz Splita je projektni partner na projektu IPA ADRION pod nazivom „Jačanje prekogranične suradnje u smanjivanju količina i utjecaja plastičnog otpada u rijekama u Jadranskom i Jonskom moru“ – (engl. „Enhancing Cross-Border Cooperation for Riverine Plastic Litter Reduction in the Adriatic and Ionian“), odnosno TETHYS4ADRION). Ovaj se projekt bavi širim kontekstom problematike riječnog otpada i u konačnici bi trebao rezultirati strateškom procjenom na regionalnoj razini. Jedan od širih ciljeva projekta jest i promicanje aktivnosti na smanjivanju količina i utjecaja riječnog otpada i nakon njegovog završetka. Ovaj je projekt predložen i osmišljen u zajedničkoj suradnji hrvatskih partnera – Instituta za ocenografiju i ribarstvo iz Splita i Grada Metkovića. Pridruženi partner na projektu su Hrvatske vode.
Rijeke predstavljaju glavne putove otpada od kopnenih izvora do morskog okoliša. Budući da su riječni unosi vrlo varijabilni između različitih rijeka i sezonskih razdoblja zbog različitih karakteristika rijeka i njihovog slivnog i hidrografskog područja, to također dovodi do razlika u količini otpada sadržanog u riječnim slivovima i kao takvog prenesenog u more.
-U okviru naših planiranih aktivnosti jedan od zadataka je i mapiranje područja nakupljanja otpada na obalama Neretve, kao i na njenom dnu, te unos u zajedničku bazu podataka sa kartom i opisom otpada, te procjenom njegove količine. Glavni cilj baze jest, temeljem ovih podataka, odrediti izvore i porijeklo otpada, područja nakupljanja i zadržavanja na širem području obala i dnu rijeke Neretve. Prikupljene informacije biti će osnova za kartiranje kopnenih izvora otpada, kao i područja zadržavanja i nakupljanja u rijekama u cilju podizanja razine ekološke svijesti i uključivanju lokalnih dionika za nastavak aktivnosti i nakon završetka projekta. Rijeka Neretva je ujedno i jedna od pet pilot-lokacija obuhvaćenih projektom koji se provodi u okviru jadransko-jonske suradnje za smanjenje količina riječnog plastičnog otpada u Jadranskom i Jonskom moru – navodi dr. sc Pero Tutman ispred projekta.
Kako bi se prikupili pouzdani podaci o specifičnim značajkama svakog riječnog sliva potrebno je, između ostalog, provesti opsežan i temeljiti vizualni pregled obala i riječnog dna, kako bi se pronašla i na kartu unijela područja nakupljanja otpada. Glavni cilj je identificirati izvore otpada, područja akumulacije i zadržavanja na temelju hidrografije odabranih rijeka. Prikupljene informacije činit će osnovu za mapiranje kopnenih izvora riječnog otpada, kao i područja zadržavanja i akumulacije u rezultirajućoj bazi podataka.
Tijekom terenskog istraživanja na pet izabranih istraživačkih lokacija, otprilike svakih 5 kilometara uzorkovana je mikroplastika sa površine, stupca vode i sedimenta s dna rijeke za kasniju analizu u laboratoriju. Znanstvenici sa IOR-a analizirat će ih na prisutnost mikroplastike – što predstavlja prvo takvo istraživanje na rijeci Neretvi. Do sada su se slične analize provodile prvenstveno u moru. Uz korištenje zračnog drona i detaljnih terenskih pregleda, istraživački tim mapirao je okolišne, ekološke i socio-ekonomske karakteristike riječnog toka te identificirao žarišta plastičnog onečišćenja. Lokacije otpada bilježene su u digitalnoj bazi podataka dostupnoj na poveznici: https://vrtlac.izor.hr/ords/apo/tethys
Istraživanja su pokazala da su glavni predmeti zabilježeni na obalama rijeke odbačene plastične boce i bidoni, stiropor korišten za držanje presadnica, ambalaža za hranu, plastične vrećice, otpad iz urbanih i poljoprivrednih aktivnosti i slično. Otpad koji ne završi u Jadranskom moru najčešće se zadržava u šašu i trstici duž obala rijeke. Takve pojave predstavljaju ozbiljnu prijetnju ekološki izuzetno vrijednoj zoni, važnom staništu ptica i drugih divljih vrsta.
Provedene aktivnosti čine temelj za izradu Vodiča za najbolje prakse, jednog od ključnih rezultata projekta. Vodič će sadržavati konkretne operativne korake i strategije za smanjenje plastičnog otpada u rijekama, oslanjajući se na stvarne primjere s pet pilot-područja: Alfeios (Grčka), Buna-Bojana (Albanija i Crna Gora), Soča (Slovenija), Neretva (Hrvatska i BiH) te Reno (Italija).
Istraživanje su predvodili hrvatski projektni partneri iz Instituta za oceanografiju i ribarstvo (IZOR) iz Splita, dr.sc Pero Tutman i dr.sc. Dubravka Bojanić-Varezić iz Laboratorija za ihtiologiju i priobalni ribolov, u suradnji sa stručnim suradnikom Antom Čović-Stanić iz Laboratorija za kemijsku oceanografiju i sedimentologiju mora, Stipom Muslimom sa institutskog Tehničkog centra, koji je sve zabilježio zračnim dronom i upraviteljem brodice Navicula Tonijem Mašćom.
Na terenu im se pridružila predstavnica projektnog partnera Grad Metković, Ana-Marija Jelčić, te predstavnici organizacija civilnog društva s područja zaštite prirode i okoliša delte Neretve: Iva Rastočić iz Udruge mladih Kolektiv i Nebojša Jerković iz ekološko – ronilačkog kluba Malo more. Tijekom plovidbe, projektni tim susreo se i s g. Andrejem Pavlovićem, predstavnikom pridruženog partnera – Hrvatske vode, kako bi raspravili dosad provedene i planirane aktivnosti.
Predstavnici nevladinih organizacija iz Metkovića i Komarne; ekološka udruga Udruga mladih Kolektiv iz Metkovića i Ekološko-roniteljski klub Malo more iz Komarne, sudjelovali su u plovidbi i prikupljanju podataka.
TETHYS4ADRION donosi novu nadu i konkretne korake prema odnosno smanjenju količina riječnog otpada i zaštiti ove iznimno važne rijeke za buduće generacije.
