Izaslanstvo Europske unije (EU) u Bosni i Hercegovini priopćilo je da bi se određene izmjene Kaznenog zakona Federacije BiH, upućene u parlamentarnu proceduru, mogle negativno odraziti na slobodu medija i izražavanja.
Navodeći kako nadležni u Federaciji BiH ulažu napore na unaprjeđenju pravnog okvira koji će regulirati rodno zasnovano nasilje, upozorili su da te izmjene Kaznenog zakona mogu utjecati na slobodu medija.
“Te izmjene i dopune, na način kako su trenutačno formulirane, nose rizik zloupotrebe u cilju ograničavanja, suzbijanja i cenzuriranja medijskih sloboda, ograničavanja kritičkog razmišljanja i utišavanja neistomišljenika”, smatraju iz Izaslanstva EU u BiH.
Kažu da su slobodni i nezavisni mediji, koji mogu djelovati u okruženju bez prijetnji i političkog pritiska, kamen temeljac demokratskog društva.
“Garantiranje slobode izražavanja i medija je ključni prioritet za europski put BiH, a poštovanje osnovnih sloboda je ključni element u procesu pridruživanja EU”, naglasilo je izaslanstvo.
Sporan član zakona
Sporan je predloženi član Kaznenog zakona, kojim se predviđa novčana kazna ili kazna zatvora do tri godine za svakoga tko neovlašteno objavi ili prikaže spis, portret, fotografiju, film, fonogram ili drugi sadržaj osobnog karaktera bez pristanka osobe na koju se to odnosi.
Ako takvo djelo učini službena osoba u vršenju svojih dužnosti, kazna se povećava na zatvor od šest mjeseci do pet godina.
Taj član zakona izazvao je burne reakcije u medijskim krugovima, u kojima se smatra da bi mogao biti zloupotrijebljen za ograničavanje slobode medija i izražavanja.
Ocijenjeno je da bi primjenom ovih zakonskih odredbi novinarima bilo onemogućeno da izvještavaju o korupciji i drugim spornim radnjama, jer bi svaka objava dokumenata ili snimaka bez suglasnosti zainteresiranih strana mogla biti kažnjiva.
Iz Udruženja “BH Novinari” i “Društva novinara BiH” zahtijevaju hitno povlačenje predloženog zakona iz parlamentarne procedure.
