Bjelorusija održava predsjedničke izbore u nedjelju, a ishod je jasan: sedmi mandat za autoritarnog vođu Aleksandra Lukašenka, piše njemački dpa.
Oko 6,9 milijuna ljudi ispunjava uvjete za glasovanje u bivšoj sovjetskoj republici tijesno povezanoj s Moskvom. Nakon zadnjih izbora 2020., izborna komisija dodijelila je Lukašenku 80,1 posto glasova, s odazivom od 84,4 posto. To je pokrenulo prodemokratske prosvjede u cijeloj zemlji, koje je Lukašenko ugušio uz pomoć Rusije.
“Prije pet godina vidjeli smo da imamo određeni broj luđaka. Danas je Bjelorusija drugačija: cijepljena je. Mi danas ne određujemo svoju sudbinu. Mi smo to već odabrali”, naglasio je danas Lukašenko za državnu agenciju Belta.
Nepredvidiv, autoritaran i nepokolebljivo proruski orijentiran, bjeloruski čelnik Aleksandar Lukašenko (70) sebe naziva “iskrenim predsjednikom običnih ljudi”, piše francuski AFP. Bliskog saveznika ruskog predsjednika Vladimira Putina, ne smeta što ga zovu nemilosrdnim autokratom pa je prije tri godine u parlamentu, u polušali, izjavio: “Ja sam diktator, teško mi je razumjeti demokraciju”.
Ruski državni TASS prenosi kako je zamjenik predsjednika Središnjeg izbornog povjerenstva (CEC), Aleksej Bašan rekao kako izbori teku “regularno” i bez nepravilnosti.
“Ipak, sljedećih pet godina je razdoblje mladih. I došlo je vrijeme da im mi, starija generacija, predamo zemlju u ruke. Ne samo moć. Govorio sam o generaciji, a ne o konkretnim pojedincima. I odmah imate ovo pitanje: tko će to biti? Bit će to nova generacija. Naravno, vjerojatno će biti i novi predsjednik. Postupno ćemo odgojiti novu generaciju. Gledajte, nadamo se da će čelnu dužnost preuzeti sadašnji guverneri, sadašnji ministri – članovi vlade, šefovi saborskih domova, visoki dužnosnici. To su sasvim drugi ljudi”, rekao je Lukašenko uz tvrdnju da nije zagaranitrano da će novi predsjednik, unatoč špekulacijama, biti netko od njegova tri sina.
The internet is already being shut down in Belarus ahead of Sunday’s “election”. Moreover, access to Belarusian websites from abroad has been blocked for 3 days.
The regime is clearly scared, having flashbacks of the 2020 election – even after 5 years of relentless repression. pic.twitter.com/pxxSBhb8qJ
— Franak Viačorka (@franakviacorka) January 25, 2025
Današnje izjave Lukašenka o stanju u svijetu
Ruska agencija također prenosi kako je baš danas Lukašenko rekao kako će jedna ruska raketa “Orešnik” raspoređena u Bjelorusiji biti dovoljna. Prema Lukašenku, planovi Bjelorusije da rasporedi ruski Orešnik došli su kao odgovor na potencijalno raspoređivanje američkih projektila srednjeg dometa u Europi. “Dakle, ako odustanu od tih planova, reći ću starijem bratu: ‘Dajmo još vremena’. Za nas nije važno gdje će biti raspoređeno, bilo u Smolensku ili Orši”. Tvrdi da im je potreban ruski nuklearni kišobran kako bi ostali “suhi”.
Navodi kako će nakon pobjede na današnjim izborima otići u posjet u Moskvi jer bi bilo što drugačije “bilo neobično”.
Bjeloruska agencija Belta prenosi kako je rekao da se nada da će Trump donijeti mir u Ukrajinu kroz “rješenje koje je izvan standardnih ladica”, uz tvrdnju da dosadašnja, mainstream američka politika nije donijela rješenja. Ipak, navodi kako je Trump također “nepredvidljiv” i ponekad “nelogičan”.
Lukašenko je upozorio Armeniju protiv “flertanja sa Zapadom” uz tvrdnju da bi to moglo “uništiti” Armeniju koja je mala zemlja i koja bi se mogla naći “okružena neprijateljima” u tom slučaju.
Od farmera do vođe
Rođen 1954. u tadašnjoj Bjeloruskoj Sovjetskoj Socijalističkoj Republici, Lukašenko je bio na rukovodećim položajima u raznim državnim kolektivnim farmama prije nego što je 1990. izabran u najviše bjelorusko zakonodavno tijelo (vrhovni sovjet).
Pobijedio je na prvim demokratskim predsjedničkim izborima u Bjelorusiji kao neovisni kandidat 1994., nakon što se u kampanji predstavljao kao borac protiv korupcije koji se zalaže za bliže veze s Moskvom. Sljedeće je godine naveo zastupnike da proglase ruski službenim jezikom, promijene zastavu tako da podsjeća na onu iz sovjetskog doba i daju mu pravo da raspusti parlament.
Lukašenko je dodatno učvrstio svoju vladavinu uzastopnim pobjedama na izborima koje su promatrači i skupine za ljudska prava ocijenili namještenim.
Prije i nakon zadnjih predsjedničkih izbora 9. kolovoza 2020. stotine tisuća ljudi izašle su na ulice prosvjedujući protiv političke represije i optužujući za izbornu prijevaru. Njegove sigurnosne službe odgovorile su uhićenjem desetaka tisuća prosvjednika u opsežnim akcijama nakon kojih su stotine pretučene i mučene u pritvoru, piše AFP. Na vrhuncu nemira Lukašenko je nadlijetao skup u helikopteru noseći pancirku i kalašnjikov, opisujući prosvjednike kao “štakore”.
Neki analitičari sugeriraju da priprema svog sina Nikolaja (20), koji je pratio oca na mnogim službenim ceremonijama, za nasljednika.
Lukašenko je više puta rekao da će otići s vlasti “kada bude potrebno”, ali nema znakova da je spreman uskoro odstupiti. “Neću umrijeti, ljudi”, rekao je dužnosnicima u svibnju 2023., nakon što je propustio nekoliko javnih događaja. “Morat ćete me trpjeti jako dugo”, dodao je.
Oporbenjaci u egzilu
Dijelovi političke opozicije u egzilu pozvali su Bjeloruse da u potpunosti bojkotiraju izbore, dok drugi kažu da bi ljudi trebali odabrati opciju “protiv svih” na glasačkom listiću.
Pristalice vođe oporbe Svetlane Cihanovskaje, koju mnogi vide kao pravu pobjednicu 2020., pozvali su međunarodnu zajednicu da ne priznaje ni izbore ni Lukašenka kao predsjednika. Ona se nalazi u egzilu. Biračka mjesta zatvaraju se u 16 sati po srednjoeuropskom vremenu.
Bjelorusi mogu glasati od utorka. Središnje izborno povjerenstvo tvrdilo je u subotu navečer da je 41,81 posto birača koji ispunjavaju uvjete već glasalo. Ne postoje neovisni promatrači izbora koji nadgledaju birališta.
Bjeloruski politolog koji živi u egzilu Valerij Karbalevič kaže da se Lukašenko predstavio kao čuvar mira i stabilnosti, posebno s obzirom na rat Rusije protiv Ukrajine. “Sada ima podršku mnogih koji su bili protiv njega 2020. godine, ali koji su ipak proruski orijentirani”, rekao je.
Karbalevich je rekao za dpa da tajna služba kontrolira zemlju i da se birači boje kaznenih posljedica ako čak i pročitaju informacije koje kritiziraju vladu. Bjelorusija je pod zapadnim sankcijama zbog političke represije i potpore ruskoj invaziji na Ukrajinu.
Zemlja je imala ekonomsku korist od svog odnosa s Moskvom, uključujući uvoz jeftinog ruskog plina i nafte, te podržavajući rusko ratno gospodarstvo, rekao je Karbalevich.
Međutim, rekao je da zemlja skupo plaća zbog ovisnosti o Rusiji te da ima sve manje suvereniteta. Lukašenko je pomilovao više od 200 političkih zatvorenika tijekom kampanje, a promatrači smatraju da time pokušava uvjeriti Zapad da nastavi dijalog s vladom u Minsku.
M. Šerić: Rusko-bjeloruski antizapadni pakt
