Kad se Ursula von der Leyen krajem prošle godine vratila na drugi mandat kao predsjednica Europske komisije, njezini su savjetnici reformu sljedećeg dugoročnog proračuna EU-a identificirali kao jednu od njezinih najtežih misija. Pun skrivenih mina, konkurentskih zahtjeva i svađa od Lisabona do Latvije, bilo je jasno da neće trebati puno da joj zadatak eksplodira pred nosom. Većina vlada ne želi dati EU-u ni centa više nego što već daje – ali Europski parlament zahtijeva suprotno.
Ukrajinski sukob izazvao je brzu potrebu za vojnim ulaganjima – no EU ipak oduzima novac poljoprivrednicima na vlastitu odgovornost. Iako te vrste napetosti nisu nove, blok je polariziraniji nego ikad, i unatoč povratku na vlast koji je više nalikovao krunidbi nego izborima, politička podrška von der Leyen je krhka i izgleda sve oslabljenije, piše Nicholas Vinocur za europski Politico.
Brutalni pregovori
Očekujući brutalne pregovore oko pitanja proračuna, von der Leyen i njezin šef kabineta, Bjoern Seibert, započeli su razgovore sa zemljama članicama još prije 18 mjeseci, prije nego što je uopće znala da će imati drugi mandat na vlasti, prema riječima dužnosnika EU-a.
U srijedu u podne – u vrijeme kada je povjerenik za proračun Piotr Serafin trebao predstaviti plan Europskom parlamentu – dužnosnici Komisije su se još uvijek prepirali oko konačnih brojki.
Na ljutnju zastupnika u Europskom parlamentu i parlamentarnih dužnosnika, Serafin je stigao pred parlament s četiri sata zakašnjenja. Prezentacija je bila puna zbrke oko toga što točno brojke znače i kako će se izračunati. Zastupnici su bili ogorčeni što nisu unaprijed primili brojke. “Nadamo se da ste sa sobom donijeli i neke dokumente, jer ovaj ugledni dom o tome nije obaviješten”, oštro je rekao zastupnik Siegfried Mureșan Serafinu, koji potječe iz iste desno-centrističke skupine, prema Euronewsu.
Kritike prema von der Leyen i njezinog centraliziranog donošenja odluka povećale su se posljednjih mjeseci, ali ovo je prvi put da je tinjajuća unutarnja opozicija u Komisiji izbila jasno na površinu. Članovi Komisije, uglavnom oni iz različitih političkih tabora, prisilili su je da odustane. Navodno su se najviše sukobili oko izdvajanja za poljoprivredu i financiranje manje razvijenih regije Unije.
Njemačka neće podržati
Njemačka vlada već je signalizirala oštro protivljenje prijedlogu proračuna EU, dan nakon što je predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen predstavila plan u Bruxellesu. “Sveobuhvatno povećanje proračuna EU neprihvatljivo je u vrijeme kada sve države članice ulažu značajne napore u konsolidaciju svojih nacionalnih proračuna”, rekao je Stefan Kornelius, glasnogovornik vlade kancelara Friedricha Merza u Berlinu kasno sinoć. “Stoga nećemo moći prihvatiti prijedlog Komisije”, tvrdi.
Komisija je predložila središnji proračun EU od 1,816 bilijuna eura za sedmogodišnje razdoblje od 2028. Ta bi brojka predstavljala značajno povećanje kupovne moći EU u usporedbi s trenutnim proračunom koji se provodi od 2021. Komisija je, između ostalog, predstavila tri nova poreza usmjerena na električni otpad, duhanske proizvode i tvrtke s visokim prometom kako bi se otplatio dug nakon pandemije, koji se procjenjuje na 25 do 30 milijardi eura godišnje. “Također ne podržavamo dodatno oporezivanje tvrtki koje je predložila Europska komisija”, rekla je Kornelius iz Berlina.
“Moramo zadržati reformski pristup Komisije i usmjerenost proračuna na nove prioritete. Ovo bi trebao biti pravi smjer za jačanje Europe za budućnost”, dodao je. Merz je više puta naglasio da, s berlinskog stajališta, potrošnja EU mora postati učinkovitija umjesto povećanja ukupnog iznosa novca. “Moramo reorganizirati prioritete u europskom proračunu”, rekao je konzervativni njemački čelnik krajem prošlog mjeseca. “Dodatni zadaci ne mogu uvijek biti povezani s dodatnim rashodima… i to je težak zadatak s kojim se sada suočavamo”, zaključuje. Proračun treba odobrenje svih zemalja EU i Europskog parlamenta do 2027. godine.
Borbe i otpori: Von der Leyen učinit će ovo kako bi spriječila pobunu Komisije
