Centar za životnu sredinu
Izgradnja hidroelektrane Buk Bijela, kao dijela planiranog Hidroenergetskog sustava Gornja Drina, zajedno s hidroelektranama Foča i Paunci, potpuno bi izmijenila gornji tok rijeke Drine i pretvorila ga u akumulacijsko jezero, upozorili su iz Centra za životnu sredinu nakon javne rasprave održane u Foči.
Prema njihovim navodima, realizacija projekta značila bi “ujezerivanje” najljepšeg dijela Drine, što bi dovelo do promjene riječnog ekosustava, ali i mikroklime tog područja. Ističu kako bi posljedice najviše osjetilo lokalno stanovništvo.
Javnoj raspravi prisustvovali su predstavnici Ministarstva za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS, Ministarstva energetike i rudarstva RS, članovi ekspertnog tima koji je radio Studiju utjecaja na okoliš, predstavnici općine Foča, Javne ustanove Vode Srpske, ekoloških udruga te brojni mještani.
Nakon prezentacije Studije, u raspravi su se većinom mogli čuti pozitivni komentari o projektu, dok su kritike i pitanja upućena investitorima i nadležnima, prema navodima Centra za životnu sredinu, nailazila na negativne reakcije dijela prisutnih.
Iz Centra navode kako predstavljena Studija ipak nije dala odgovore na sva ključna pitanja. Kao jedan od problema ističu način obrade kumulativnih učinaka, koji je, tvrde, temeljen na istraživanjima provedenima na samo tri lokacije, iako bi sustav Gornja Drina zahvatio dionicu dugu oko 30 kilometara.
U Studiji, dodaju, nema ni podataka o proračunu velikih voda zbog, kako je navedeno, nepostojanja adekvatnih ulaznih podataka. Bez tih informacija, upozoravaju, nije moguće procijeniti bi li projekt mogao povećati rizik od poplava i time ugroziti sigurnost stanovništva nizvodno.
Posebno su istaknuli pitanje zaštite mladice, zaštićene vrste ribe, za koju je Drina jedno od najvažnijih staništa u Bosni i Hercegovini, ali i u Europi. Izgradnjom planiranih hidroelektrana, upozoravaju, to stanište bilo bi trajno narušeno.
U Studiji se, kako je rečeno na raspravi, kao rješenje navodi izgradnja mrijestilišta na rijeci Bjelavi, pritoci Drine. Međutim, iz Centra za životnu sredinu tvrde da su takve procjene paušalne, jer je riječ o osjetljivoj vrsti koju je, prema mišljenju pojedinih stručnjaka, iznimno teško uspješno uzgajati u umjetnim uvjetima.
