Bivša njemačka kancelarka Angela Merkel (2005.-2021.) u svom je nedavnom intervjuu za izvjesni mađarski medij između ostalog izjavila kako su Poljska i Mađarska krive za ukrajinski rat. Otpor tih zemalja pregovorima pod vodstvom EU-a s Vladimirom Putinom 2021. godine neizravno je pridonio njegovoj agresiji godinu dana kasnije – rekla je bivša kancelarka, i uzbunila duhove ne samo u Poljskoj.
Njemački medij Bild, pozivajući se na bivšu njemačku kancelarku, izvijestio je kako su Poljska, Estonija, Latvija i Litva 2021. godine prekinule diplomatske pregovore s Rusijom, čime su neizravno doprinijele izbijanju vojnog sukoba u Ukrajini.
Ista vijest zaintrigirala je i širu europsku političku i medijsku scenu.
„U lipnju 2021. osjetila sam kako Putin više ne shvaća ozbiljno sporazume iz Minska i zato sam htjela stvoriti novi format u kojem bismo mi, Europska unija, mogli izravno razgovarati s Putinom“, rekla je Merkel mađarskim vijestima Partizana tijekom posjeta proruskom premijeru Viktoru Orbánu, piše britanski medij The Telegraph.
Minski sporazumi koje je spomenula bili su niz međunarodnih sporazuma usmjerenih na rješavanje sukoba u Donbasu, koji je postao uvod u rusku specijalnu vojnu operaciju (službeni naziv Moskve) 24. veljače 2022.
„Nisu ga svi podržali, posebno baltičke zemlje, ali i Poljska se izjasnila protiv toga“, rekla je Angela Merkel, dodajući kako se te države „boje“ da se države EU neće dogovoriti o tome kako se nositi s Rusijom.
„Kako god bilo, ništa od toga nije bilo, napustila sam svoj položaj, a onda je počela Putinova agresija“, zaključila je Merkel, koja je istom prigodom na neki način čak optužila i pandemiju Covida-19 da je odigrala ulogu u Putinovoj odluci o napadu na Ukrajinu, jer su zbog nje bili onemogućeni razgovori čelnika EU-a i Putina, zbog čega je i bilo nemoguće postići nove kompromise.
Koalicijske stranke nisu se mogle dogovoriti o uvođenju obveznog vojnog roka; deindustrijalizacija
Ruske reakcije
Prije negoli se osvrnem na reakcije iz Poljske, želim naglasiti kako negativne reakcije na Merkeličine spomenute navode stižu i iz Rusije.
Bivša njemačka kancelarka Angela Merkel pokušava skrenuti odgovornost za eskalaciju sukoba između Rusije i Zapada, prebacujući krivnju na Poljsku i baltičke države – mišljenje je ruskih parlamentaraca, uključujući zastupnika Državne dume Dmitrija Novikova – piše moskovska Pravda pozivajući se na mišljenje ruskih parlamentaraca, uključujući zastupnika Državne dume Dmitrija Novikova čije je navedene riječi i prenijela.
„Merkel sigurno ne želi ući u povijest kao političarka umiješana u pogoršavanje sukoba između Rusije i zapadnih zemalja. Pokušava prebaciti krivnju na Poljsku i baltičke države, čiji je radikalni antiruski stav odavno dobro poznat.“
Podsjetio je kako je i sama Merkel prethodno priznala da zapadne zemlje Minske sporazume smatraju načinom kupnje vremena i pripreme Kijeva za oružani sukob. “Ta priznanja su već postala povijesna činjenica, potvrđujući da je Minski format korišten za obmanjivanje Rusije. A sada, kada su odnosi između Moskve i Zapada dosegli kritičnu točku, Merkel pokušava prikazati događaje u drugačijem svjetlu.”
Dalje kaže kako nije bilo želje za kompromisom. „Povijest poznaje mnogo primjera gdje su čak i teški pregovori doveli do rješenja koja su zadovoljila obje strane. U slučaju Minskog formata, stvari su se mogle odvijati drugačije da su zapadni političari istinski težili miru, a ne djelovali u granicama agresivne logike.“
Novi indijski šamar Trumpu: Evo s kojim zapadnim neprijateljem počinje 9-dnevne vojne vježbe
Izjava kvari ionako zategnute njemačko-poljske odnose
Posjet gđe. Merkel Mađarskoj bio je tempiran i za promociju njezinih memoara “Sloboda”, koji su uglavnom pokušaj opravdavanja njezinih najkontroverznijih političkih odluka, uključujući prihvaćanje milijun izbjeglica 2015. i ovisnost Njemačke o jeftinom ruskom plinu – konstatira The Telegraph
Bivši poljski premijer Mateusz Morawiecki rekao je: „Svojim nepromišljenim intervjuom Angela Merkel je dokazala da je u prvom planu najštetnijih njemačkih političara za Europu u posljednjem stoljeću.“
Njemačko-poljski odnosi nedavno su postali zategnuti zbog sukoba oko sigurnosti granica koji je izbio nakon što je njemačka vlada pojačala kontrole migranata i prisilila tražitelje azila da se vrate u Poljsku.
Politika kancelara Friedricha Merza razljutila je poljske pogranične zajednice, koje se boje kako će tražitelji azila ostati zaglavljeni na njihovoj strani granice.
Kao rezultat toga, osvetničke skupine počele su ovog ljeta patrolirati granicom s Njemačkom usred navoda da njemački policijski kombiji dovoze tražitelje azila na poljskoj strani.
Poljska također ne krije svoje razočaranje onim što vidi kao naivni i samozadovoljni stav Njemačke prema Rusiji, kako pod Merkel, tako i pod njezinim nasljednikom lijevog centra, Olafom Scholzom.
Zaključak
Zaključio bih ovaj tekst kratkom konstatacijom:
Duh nekad najmoćnije žene Europe i svijeta, kakvom su Angelu Merkel proglašavali ugledni svjetski mediji, još je uvijek u stanju uznemiriti političke duhove na Starom kontinentu.
Zoran Meter: Rusi devastiraju ukrajinski energetski sustav, Zelenski u problemu, EU u histeriji
I još nešto! Nitko u ovoj prljavoj igri koja je rezultirala tragedijom Ukrajine, i ne samo oni spomenuti u ovom tekstu, već i oni koje se Angela Merkel vjerojatno ne usudi spomenuti – nije nevin. Mnogima od njih su ruke do lakata umočene u krv ukrajinskog naroda.
Povijest će prije ili kasnije tražiti i pronaći odgovore, kao i sve odgovorne za ovu tragediju koja se mogla i morala spriječiti ali se to nije željelo u ime svemoćne i sveprisutne geopolitike, i s njom usko povezanih prljavih interesa svjetskih moćnika.
