Kada su 1967. godine započela sustavna arheološka istraživanja brodoloma kod otočića Gnalića, malo je tko mogao pretpostaviti da će upravo taj lokalitet postati jedan od najvrjednijih prozora u svijet kasne renesanse.
Od tada do danas prošlo je gotovo šezdeset godina neprekinutog interesa, rada i predanosti niza stručnjaka: podvodnih arheologa, konzervatora, restauratora, povjesničara, muzealaca, tehničara i suradnika iz Hrvatske i inozemstva. Zahvaljujući njihovoj upornosti, znanstvenoj radoznalosti i nerijetko osobnoj hrabrosti, iz morskog je dna spašen izvanredan korpus predmeta, ali uz sve to upravo i sama znanstvena priča o brodu Gagliana grossa i svijetu kojemu je pripadao.
Početak nove etape u ovoj priči je realizacija Interpretacijskog centra brodoloma kod Gnalića u Biogradu na Moru. U tijeku je stvaranja suvremenog prostora u kojem će ovo iznimno nasljeđe biti dostupno javnosti na način kakav ono zaslužuje. Interpretacijski centar donijet će tematski i tehnološki suvremenu prezentaciju brodske opreme i tereta, predstaviti razvoj podvodne arheologije te Jadran kao povijesnu pomorsku rutu Mediterana. U iščekivanju realizacije budućeg interpretacijskog centra, Hrvatski pomorski muzej Split i Zavičajni muzej Biograd na Moru nastoje održati temu brodoloma kod Gnalića dostupnom i vidljivom.
U tom duhu organizira se jedna izložba u Splitu, autorice koje su Petra Radić i Vinka Klišmanić te je kao katalog izložbe pripremljeno novo, izmijenjeno i dopunjeno izdanje knjige „Brodolom kod Gnalića: ogledalo renesansnog svijeta“, autorice Irene Radić Rossi. Taj skroman doprinos svojevrstan je način da se u razdoblju muzejske „tišine“ omogući pristup ovoj iznimnoj muzejskoj građi i priči staroj četiri i pol stoljeća.
Izložba je realizirana uz potporu Ministarstva kulture i medija RH, Splitsko – dalmatinske županije, Grada Splita i Grada Biograda na Moru, a ostaje otvorena do 11. veljače 2026. godine.
Foto: HPM Split
J.T.
