Ukrajinsko kazalište vojnih djelovanja, između ostalog, već odavno služi i za testiranje novih vrsta oružja, ili onih modificiranih i moderniziranih postojećih – kako od strane Rusije tako i zapadnih sila koje isporučuju svoja oružja za potrebe ukrajinske vojske.
Testiranje oružja na za to predviđenim poligonima i ono u stvarnim ratnim uvjetima potpuno je drukčije, a ovo drugo kudikamo je važnije i pouzdanije, jer pokazuje stvarne karakteristike i mogućnosti oružja u nepredvidljivim ratnim uvjetima za razliku od onih kontroliranih koja su na testnim poligonima.
Prije dva dana pisali smo kako su ukrajinske zračne snage izvijestile da je Rusija napala Sumsku regiju svojom najnaprednijom protubrodskom hiperzvučnom krstarećom raketom Cirkon (Zircon, engl.). Vijest je bila specifična s obzirom kako je ta raketa, već bazirana na velikom broju manjih brodova, kao i u podmornicama ruske flote kao nosačima, izvorno namijenjena za napade na neprijateljske brodove tj. da se radi primarno o protubrodskoj raketi.
Rusko ministarstvo obrane još je ranije navijestilo kako spomenuta raketa također ima mogućnost sekundarnog napada na kopnene ciljeve. Smatra se kako njena kombinacija brzine, upravljivosti i terminalnog stupnja na maloj visini praktično onemogućuje presretanje postojećim sustavima protuzračne obrane. Međutim, do sada nikada nije službeno objavljeno kako je ruska vojska dobila mogućnost ispaljivanja ovih snažnih raketa i s kopnenih nosača što bi je zapravo učinilo i raketom zemlja-zemlja.
Domet 1000 km i brzina Mach 9
Rusko MO krajem prošle godine objavilo je prvu snimku hiperzvučne krstareće rakete 3M22 Cirkon, nakon što je jedna od raketa lansirana tijekom vježbi. Radilo se o važnoj prekretnici u modernizaciji ruske mornarice čiji je oporavak najduže trajao nakon njezine potpune devastacije u vrijeme prvog desetljeća nakon uspostave Ruske Federacije kao pravne slijednice raspalog Sovjetskog Saveza.
Sama raketa prvi put je najavljena u ožujku 2018. i kombinira domet od 1000 kilometara s brzinom od Mach 9, čija se kinetička energija smatra sposobnom prepoloviti većinu ratnih brodova. Dostupne medijske informacije govore kako raketa koristi lansirne platforme 3S-14 na fregatama i podmornicama (Wikipedia). Početkom siječnja 2020., Cirkon je prvi put probno lansiran s fregate Admiral Gorškov u Barentsovom moru i navodno je pogodio kopnenu metu na sjevernom Uralu , prešavši udaljenost od 500 km. Letna ispitivanja rakete s obalne platformi i nosača površinskog broda navodno su završena krajem rujna 2021. s više od 10 lansiranja.
Dana 4. listopada 2021., rusko MO objavilo je uspješno testiranje rakete lansirane s nuklearne podmornice po prvi put s površinskog položaja.
Kako je svojedobno službeno objavilo rusko MO, „brod opremljen Cirkonima sposoban je izvoditi visokoprecizne i snažne udare na neprijatelja na moru i na kopnu… Jedinstvena karakteristika hiperzvučnih projektila Cirkon je njihova zajamčena sposobnost zaobilaženja bilo kojeg postojećeg ili potencijalnog sustava protuzračne obrane.“
S obzirom na to da se glavnina površinske flote ruske mornarice sastoji od malih brodova veličine fregata i korveta, ta činjenica omogućuje Rusiji da puno jeftinije rasporedi više projektila.
Trenutačno je u razvoju i mobilno lansirno vozilo za projektile Cirkon na kopnu. Razvoj varijanti za lansiranje iz zraka također se uvelike razmatra, poglavito za raspoređivanje u jurišnim lovcima MiG-31I kao naprednijeg nasljednika hiperzvučnog projektila Kinžal.
Vijest o uvodno spomenutoj primjeni rakete Cirkon na ukrajinskoj ratnoj pozornici prokomentirao je 15. studenog specijalizirani medij za obrambenu tematiku Military Watch Magazine.
Prvi testni napad s lansera na kopnu?
Ruska mornarica testirala je hiperzvučnu krstareću raketu na metu u ukrajinskoj regiji Sumy, prema ukrajinskim izvorima. Ukrajinske oružane snage izvijestile su da je raketa lansirana s područja rta Chauda na Krimskom poluotoku “kako bi pogodila kritične infrastrukturne objekte”.
Navedeno ukazuje kako je ovo možda bio prvi poznati test ispaljivanja projektila Cirkon s lansera na kopnu, a ne s ratnog broda. Prvo borbeno testiranje rakete Circon najavljeno je u veljači 2024., a ruski predsjednik Vladimir Putin tada je izjavio: “Hiperzvučni udarni sustav Cirkon lansiran s mora već je korišten u borbi. Nije spomenut u poruci iz 2018. (ovdje se misli na Putinov čuveni govor pred zastupnicima parlamenta i istaknutih javnih osoba, kada je najavio ruske nove moderne sustave naoružanja, između ostalih hiperzvučno oružje, podvodni dron Posejdon i. td., op.ZM.) Ali i ovaj sustav je već u upotrebi.” Dodao je kako je raketa sposobna postići brzinu od Macha 9 i da ima domet veći od 1000 kilometara, što znatno nadmašuje mogućnosti svih poznatih tipova raketa koje nisu kineske.
Iako je Cirkon razvijen najprije kao protubrodska raketa, sa sekundarnom sposobnošću protiv kopnenih ciljeva, nedostatak ruskih površinskih plovila veličine fregate u Ukrajini ograničava mogućnosti testiranja protiv brodova.
Ta vrsta rakete trenutno se koristi s niza ruskih ratnih brodova, a prva nuklearna podmornica klase Jasen-M opremljena raketama lansirana je u ožujku.
Prvo lansiranje Cirkona s broda klase Jasen izvedeno je u listopadu 2021., a domet rakete od 1000 kilometara i brzina od 9 Macha čine je izuzetno teškom za presretanje. Prvi površinski brod koji je koristio tu vrstu rakete, fregata Admiral Gorškov, započeo je svoju prvu borbenu dužnost u siječnju 2023. Budući da ruska mornarica nije položila nijedan novi razarač ili krstaricu od raspada SSSR-a 1991., integracija Cirkona igra ključnu ulogu u održavanju sposobnosti stare flote oceanskih brodova.
Uz površinske brodove i podmornice, trenutno se razvija i mobilno lansirno vozilo za projektile na kopnu , a očekuje se da će trenutne napetosti između Rusije i članica NATO-a učiniti ulazak sustava u službu prioritetom. Nepotvrđena izvješća uvelike ukazuju na to da se razvija i zračna varijanta projektila za opremanje ruskih jurišnih zrakoplova MiG-31I, a naširoko se spominje i mogućnost razvoja minijaturizirane varijante za novi stealth lovac Su-57.
SAD će pomoći J. Koreji u izgradnji nuklearnih podmornica: Evo što to znači
