Izraelska vojska dva je puta jučer napala sirijsko ministarstvo obrane u Damasku te lokacije blizu palače, intervenirajući u sukobima između sirijske vojske i manje Druza na jugu Sirije. U napadima su srušena četiri kata ministarstva i uništena njegova fasada. Ubijeno je troje ljudi.
To je bio prvi put da je Izrael ciljao Damask od svibnja i treći dan zaredom da izvodi zračne napade na sirijsku vojsku. Glasnogovornik izraelske vojske rekao je da je napad na ministarstvo obrane bio poruka sirijskom predsjedniku Ahmedu al-Sharaai “u vezi s događajima u Suwaydi” (regija na jugu Sirije gdje se odvijaju sukobi).
“Izraelski ratni zrakoplovi kružili su nebom iznad sirijskog glavnog grada“, rekla je Zeina Khodr, dopisnica Al Jazeere, izvještavajući iz Damaska. “U gradu je vladala panika”, dodala je.
Izraelska vojska napala je sirijske tenkove i raketne bacače u ponedjeljak i nastavila je izvoditi desetke napada dronovima na trupe, ubivši neke sirijske vojnike.
IDF CONDUCTS AIRSTRIKES ON THE SYRIAN MINISTRY OF DEFENSE IN DAMASCUS. pic.twitter.com/d1kcb9xOEH
— GRX (@GlobalReportX) July 16, 2025
Sukob na jugu Siriji i pritisak SAD-a na Izrael
Trumpova administracija zatražila je od Izraela da zaustavi napade na ciljeve sirijske vlade i da otvori izravne pregovore s Damaskom, rekao je u srijedu za Axios visoki američki dužnosnik. Navodno su i nekoliko puta zvali Izraelsku vlade da se smire s napadima. Trump zadnjih tjedana ide prema legitimizaciji vlasti u Damasku i ukidanju sankcija.
Izrael je izjavio da neće dopustiti sirijskoj vojsci da se rasporedi na jugu zemlje te da će zaštititi druzsku zajednicu od vlade u Damasku. Mnogi u druzskoj zajednici odbacili su izraelsku tvrdnju o pokroviteljstvu iz straha da će ih se smatrati stranim posrednikom (proxyjem), prenosi The Guardian.
Izraelsko bombardiranje dodatno je zakompliciralo već eskalirajući sukob između sirijskih vladinih snaga, beduinskih arapskih plemena i Druza. Više od 250 ljudi ubijeno je u četiri dana sukoba, prema podacima Sirijskog opservatorija za ljudska prava (SOHR) sa sjedištem u Velikoj Britaniji.
Ključni kamen spoticanja u odnosima nove vlade i Druza jest pitanje razoružanja. Al-Sharaa nastoji sve oružane frakcije staviti pod jedinstveno vojno zapovjedništvo, no Druzi odlučno odbijaju predati oružje i raspustiti svoje neovisne milicije.
IDF struck a Syrian army tank. It appears to be a warning shot not delivered to kill. pic.twitter.com/iMUTQPwkxk
— Israel Military Channel (@IsraelMilitaryC) July 14, 2025
Tko su Druzi?
Druzima se naziva arapska etnoreligijska skupina koja broji oko milijun pripadnika, većinom nastanjenih u Siriji, Libanonu i Izraelu. Riječ je o narodu čija je specifična vjera, proizašla iz islama u 11. stoljeću u Egiptu, zatvorenog tipa – ne dopušta preobraćenja niti brakove s pripadnicima drugih vjera. U južnoj Siriji, gdje čine većinu u provinciji Suwayda, Druzi su se tijekom desetogodišnjeg građanskog rata često nalazili na udaru snaga bivšeg Asadovog režima i raznih ekstremističkih skupina.
Njihova zajednica u Siriji uglavnom je koncentrirana u tri provincije na jugu, u blizini Golanske visoravni koju Izrael drži pod okupacijom. Na samoj Golanskoj visoravni, strateškom platou koji je Izrael oduzeo Siriji u Šestodnevnom ratu 1967. i kasnije anektirao 1981., živi više od 20.000 Druza. Oni dijele teritorij s oko 25.000 židovskih doseljenika raspoređenih u više od 30 naselja.
Većina golanskih Druza i danas se smatraju Sirijcima. Odbili su ponuđeno izraelsko državljanstvo nakon okupacije, zbog čega imaju status stalnog boravka, ali ne i puna građanska prava.
Zašto je Izrael intervenirao
Izrael je svoju intervenciju opravdao čvrstim vezama s druškom zajednicom. Iz ureda premijera Benjamina Netanyahua u utorak je poručeno da je Izrael “predan sprječavanju nanošenja štete Druzima u Siriji zbog dubokog bratskog saveza s našim druškim građanima u Izraelu te njihovih obiteljskih i povijesnih veza sa sirijskim Druzima”.
U Izraelu, na području Karmela i Galileje, živi oko 130.000 Druza. Za razliku od drugih manjina, njihovi muškarci od 1957. godine služe obvezni vojni rok u izraelskoj vojsci, gdje često dosežu visoke činove, a mnogi grade karijere u policiji i sigurnosnim službama.
Uz to, izraelska vlada je jednostrano proglasila demilitariziranu zonu na jugu Sirije, “zabranjujući ulazak snaga i oružja”. Sirijska vlada, uz potporu međunarodne zajednice, odbacila je tu deklaraciju, opetovano pozivajući Izrael da prekine vojne akcije koje krše njezin suverenitet.
Od pada Asadovog režima u prosincu 2024., Izrael je pojačao svoje vojne aktivnosti u Siriji – zauzeo je dodatni teritorij u Golanskoj visoravni i izveo niz zračnih udara. Službeni cilj je sprječavanje obnove sirijskih vojnih kapaciteta i eliminacija militantnih prijetnji. Isprva je Izrael bio usmjeren na uništavanje logističkih i tranzitnih objekata Irana i Hezbolaha u Siriji, no tamo je ostao do današnjeg dana. Netanyahu je novu vlast u Damasku ranije ove godine nazvao “ekstremističkim islamskim režimom” i prijetnjom, a navodno je od Trumpa tražio da ne ukida sankcije Siriji.
Odnosi između Izraela i Sirije počeli su se otopljavati prije ovog tjedna, a izraelski i sirijski dužnosnici sudjeluju u sigurnosnim razgovorima i vojnoj koordinaciji. Sirijsko vodstvo nagovijestilo je da bi na kraju moglo normalizirati odnose sa svojim južnim susjedom. Gotovo sigurno pod pritiskom SAD-a.
Američka vojska se povlači iz Sirije: To mijenja stanje za Izrael, Tursku i Kurde
