Saudijska Arabija i Pakistan, država s nuklearnim oružjem, potpisali su formalni sporazum o međusobnoj obrani, dodatno jačajući višedesetljetno sigurnosno partnerstvo između dviju muslimanskih zemalja. Prema sporazumu, svaki napad na Saudijsku Arabiju ili Pakistan “smatrat će se agresijom protiv obje strane”, naglašava se.
Ovaj potez dolazi ubrzo nakon hitne zajedničke sjednice Arapske lige i Organizacije islamske suradnje (OIC), na kojoj su države članice osudile prošlotjedni izraelski napad na katarski glavni grad Dohu, čija su meta bili dužnosnici palestinske oružane skupine Hamas. Prema izvješćima medija, izraelski napad na Katar je izazvao zabrinutost među zemljama Perzijskog zaljeva oko sposobnosti SAD-a da jamči njihovu sigurnost. Zanimljivo je i pisanje Financial Times-a kako Rijad, kao vojni saveznik SAD-a, nije ni obavijestio Washington o ovom sporazumu sve dok nije već potpisan.
Saudijski prijestolonasljednik Mohammed bin Salman i pakistanski premijer Shehbaz Sharif potpisali su u srijedu u Rijadu obrambeni sporazum između svojih zemalja.
“Ovaj sporazum, koji odražava zajedničku predanost obje nacije jačanju sigurnosti i postizanju sigurnosti i mira u regiji i svijetu, ima za cilj razvoj aspekata obrambene suradnje između dviju zemalja i jačanje zajedničkog odvraćanja od bilo kakve agresije”, stoji u zajedničkoj izjavi Rijada i Islamabada.
🚨BREAKING: Saudi Arabia did not inform the United States about its defence pact with Pakistan until after it was signed.
Source: Financial Times pic.twitter.com/ZtyxC1zrZN
— Defence Index (@Defence_Index) September 18, 2025
Uloga Indije
Indija, koja je u svibnju ove vodila četverodnevni vojni sukob s Pakistanom nakon terorističkog napada na turiste u saveznom teritoriju Jammu i Kašmir, izjavila je da će “proučiti implikacije ovog događaja za našu nacionalnu sigurnost, kao i za regionalnu i globalnu stabilnost”. New Delhi bio je svjestan sigurnosnih veza između Rijada i Islamabada i znao je da se između njih priprema obrambeni pakt, napisao je glasnogovornik indijskog ministarstva vanjskih poslova Randhir Jaiswal na X-u.
Visoki saudijski dužnosnik rekao je Reutersu da je sporazum s Pakistanom “kulminacija višegodišnjih razgovora. Ovo nije odgovor na određene zemlje ili određene događaje”. Odnos Saudijske Arabije s Indijom “snažniji je nego ikad prije. Nastavit ćemo razvijati ovaj odnos i nastojati doprinijeti regionalnom miru na bilo koji način”, dodao je.
Visoki saudijski dužnosnik, koji je govorio pod uvjetom anonimnosti za CNN, priznao je potrebu za uravnoteženjem odnosa s pakistanskim rivalom, Indijom, koja također posjeduje nuklearnu silu. “Naš odnos s Indijom je snažniji nego ikad. Nastavit ćemo razvijati taj odnos i nastojati doprinijeti regionalnom miru na bilo koji način”. Na pitanje hoće li Pakistan biti obvezan Saudijskoj Arabiji pružiti nuklearni kišobran prema paktu, dužnosnik je rekao: “Ovo je sveobuhvatni obrambeni sporazum koji obuhvaća sva vojna sredstva”. Dakle, svaka država koja bi napala Saudijsku Arabiju bi se mogla suočiti s nuklearnim napadom iz Pakistana.
S obzirom na to da je pakistansko gospodarstvo posrnulo i sve više ovisilo o saudijskoj pomoći tijekom posljednjeg desetljeća, Indija je neprestano produbljivala vlastite odnose s Rijadom. Indijski premijer Narendra Modi posjetio je Saudijsku Arabiju treći put u desetljeću ovog travnja.
Otvaranje puta za ostale zaljevske zemlje?
Asfandyar Mir, viši suradnik u Stimson Centru sa sjedištem u Washingtonu, opisao je za Al Jazeeru sporazum kao “prekretnicu” za obje zemlje. “Pakistan je prethodno održavao ugovore o međusobnoj obrani sa Sjedinjenim Državama tijekom Hladnog rata, ali su se raspali do 70-ih. Čak i s Kinom, unatoč opsežnoj obrambenoj suradnji, Pakistanu nema formalne ugovore o međusobnoj obrani“.
Mumhamed Faisal, istraživač sigurnosti Južne Azije na Tehnološkom sveučilištu u Sydneyju, rekao je za isti medij da bi sporazum mogao poslužiti kao predložak za Pakistan da se uključi u sličnu bilateralnu obrambenu suradnju s Ujedinjenim Arapskim Emiratima i Katarom, dva ključna partnera u Perzijskom zaljevu. Ovo je posebno bitno nakon napada Izraela na katarsku Dohu.
Vojne veze između Rijada i Islamabada stare su više od pola stoljeća, a tisuće saudijskih časnika obučava se u Pakistanu. Obrambeno partnerstvo ostaje aktivno kroz programe obuke i zajedničke vježbe. S druge strane, Saudijska Arabija je u prosincu produžila sporazum o zajmu Pakistanu od 3 milijarde dolara.
Pakistanski nuklearni kapacitet
Pakistan posjeduje između 160–170 nuklearnih bojevih glava (procjene iz 2023.). Ipak, pakistanska vojska ima zasad ograničene mogućnosti nuklearnog napada na Izrael zbog udaljenosti od nekih 3500 km. Pakistan upravo razvija rakete koje rubno prelaze taj domet. Druga opcija, ne previše pouzdana opcije, je lansiranje Ra’ad bombi iz zraka iz pakistanskih F-16 ili JF-17 (za koje se špekulira da mogu nositi nuklearno oružje). Pakistan ima i 4 operativna aviona Il-78MP za nadopunu u zraku koji mogu nadopunjivati gorivom avione JF-17 i tako im produžiti domet leta i napada.
Neobična pozicija SAD-a
Od sredine 2025. godine, oko 40.000-50.000 američkih vojnika stacionirano je diljem Bliskog istoka, raspoređenih u 19 baza. Jedna od njih je i zračna bazu Prince Sultan blizu Rijada. Dok saudijski dužnosnici kažu da se sporazum s Pakistanom priprema već najmanje godinu dana, Sahar Khan, neovisna sigurnosna analitičarka u Washingtonu, D.C., rekla je da će tekst novog sporazuma izazvati čuđenje u SAD-u. Posebno zato jer je pakistanski balistički program već neko vrijeme američkih sankcija. Naime, SAD, kao najveći zaštitnik Izrael se boji da bi pakistanske rakete naoružane nuklearnim bojevim glavama mogle stići do Izraela. Događa se određeni paradok: Američki vojni saveznik u regiji S. Arabija, sada prihvaća zaštitu putem raketnog programa kojeg Washington sankcionira. Ovo SAD-u svakako neće dobro sjesti jer dodatno legitimira pakistanski raketni program.
Izraelski napadi su “pogoršali su sigurnosne strahove zaljevskih država, a istovremeno ugrozili povjerenje u američki sigurnosni kišobran kao ultimativni štit. Sada kad zaljevske države nastoje ojačati svoju sigurnost, regionalne zemlje poput Pakistana, Egipta i Turske pojavljuju se kao prirodni partneri“, rekao je analitičar Faisal.
Neobična pozicija Irana
Analitičar Mir iz Stimson Centra istaknuo je da će sporazum također testirati kako će i Pakistan i Saudijska Arabija upravljati međunarodnim odnosima u ovim novim okolnostima. “Pakistan sada riskira upletenost u regionalna rivalstva Saudijske Arabije, posebno sa susjednim Iranom”, rekao je. “S druge strane, Saudijska Arabija obvezala se na pakistanske sporove, posebno s Indijom, a potencijalno i s Afganistanom kojim upravljaju talibani”. Pakistan je održavao balansiran, čak i prijateljski odnos s Iranom.
Ipak, upravo su iranski proxyiji, hutisti iz Jemena vršili zadnje napade na teritorij saudijskog kraljevstva zbog čega je Rijad pokrenuo vojnu koaliciju zaljevskih zemalja. S druge strane, nakon nedavnog izraelsko-američkog napada na Iran, upravo je Pakistan bio najglasniji oko osude tih napada, dok su neki dužnosnici iz Irana čak tvrdili da će ih Pakistan nuklearno štititi što je Islamabad brzo opovrgnuo. Ipak, odnosi između Teherana i Rijada zatopljavaju, čak i i prije izraelskih napada koji su približili muslimanski svijet protiv zajedničkog neprijatelja.
M. Šerić: Iran i Saudijska Arabija: Je li na vidiku pomirba dvaju zakletih neprijatelja?
