Jadran je poharala vrlo štetna praksa: Ovim tempom problem će se riješiti za 2000 godina

Premda se turisti još u velikom broju slijevaju na hrvatsku obalu, sezona koja je na izmaku pokazuje znakove slabijeg uspjeha s većim brojem praznih smještajnih kapaciteta, pa i nižim prihodima u odnosu na prošlu godinu.

To što je turistička sezona ove godine nešto lošija djelomično se može pripisati visokim cijenama na Jadranu, međutim, u Građanskoj inicijativi Premanture i Građanskoj inicijativi Žućo iz Pule problem vide i u bespravnim gradnjama koje smatraju glavnim razlogom pada našeg turizma koji, kako i sami podsjećaju, čini najveći dio proračunskih prihoda. Bespravni graditelji u tisućama svojih vikendica, vila, bespravnih naselja, pa i kampova kradu goste legalnom turizmu, a iznajmljuju bez ikakvih doprinosa i poreza, smatraju u ovim dvjema građanskim inicijativama, u kojima progovaraju o milijunskoj krađi državnog proračuna, što bi se trebalo smatrati ne samo nelojalnom konkurencijom nego i kaznenim djelom.

Pozivajući se na izjave istarskog župana, bivšeg IDS-ovca Borisa Miletića, u navedenim inicijativama tvrde da samo u toj županiji svake sezone bespravni graditelji ukradu oko 70 milijuna eura neplaćanjem poreza i doprinosa. Na razini cijele države, naravno, govorimo o mnogo većem iznosu.

Milijunski gubici

Nevjerojatno je to što sve to vrijeme građanske inicijative ukazuju na nečinjenje u pogledu suzbijanja protupravne gradnje te inzistiraju na kažnjavanju ponavljanja kaznenih djela krađe milijuna eura iz hrvatskog državnog proračuna, u želji da se spasi legalni turizam od nelojalne konkurencije, no njihovi apeli ne padaju na plodno tlo. Želja vlasti za učinkovitim suzbijanjem kaznenih djela ne postoji te se reflektira nečinjenjem, ogorčeno poručuju iz ovih dviju inicijativa u kojima su se pozabavili i realnim brojkama, odnosno osnovnim računskim radnjama. Naime, u Hrvatskoj ima nekoliko tisuća bespravnih objekata. U protekla tri desetljeća inspekcije, pa i sami vlasnici, do konca 2023. srušili su 938 protupravnih objekata, iz čega proizlazi da se godišnje uklanja samo 28 “divljih” vikendica ili vila na zakonom zaštićenim prostorima.

Za uklanjanje postojećih nekoliko tisuća protupravnih objekata naša bi inspekcija, prema računici iz inicijativa, trebala raditi minimalno dvije tisuće godina, a u svemu tome nerijetko se zaboravlja da je ovdje riječ o nekoliko stotina tisuća kaznenih djela pa se jalovi učinak inspekcije, to jest njihovo nečinjenje, može nazvati i zavaravanjem javnosti. Novčane kazne bespravni graditelji pokrivaju iznajmljivanjem i daljnjim korištenjem objekata, a inertne nadležne institucije i Vlada na neki način štite bespravne graditelje umjesto da provode članak 21. Kaznenog zakona.

Sisak i šira okolica su pod okupacijom: Razlog je veliki strah od Rusije

Kada govore o ilegalnoj gradnji na Jadranu, u ovim dvjema inicijativama rajem bespravne gradnje nazivaju prostor od najjužnije točke medulinskog rta Kamenjak do sjeverne granice Istre, gdje uz to cvjeta ilegalni turizam. U Istri, na otocima, ali i u dobrom dijelu Hrvatske, moguće je iznajmiti vikendice na pomorskom dobru, na poljoprivrednom zemljištu, u šumama, parkovima prirode, pa čak i na arheološkim nalazištima. Isto vrijedi i za divlja naselja opasana željeznim ogradama, za turističke komplekse, ali i kampove izgrađene bez nužnih dozvola i dokumenata. Usporedno s time, “običnim hrvatskim građanima” onemogućen je pristup velikom dijelu jadranske obale, a ilegalni graditelji svojim turistima jamče korištenje uzurpiranih plaža.

Divlja naselja

U spomenutim inicijativama procjenjuju da u cijeloj državi postoji nekoliko stotina tisuća slučajeva bespravne gradnje, a podsjećaju i da je iza nas tridesetak turističkih sezona pa zaključuju da se na ovaj način iz proračuna zamračuju milijarde. Pitaju se pritom hoće li i ova sezona, praćena kaznenim djelima devastacije i uzurpacije hrvatskog prostora, protupravne gradnje, devastacije obale, pomorskog dobra, nezakonitom sječom šuma i nelojalnom konkurencijom, doći na naplatu.

Posebice naglasak ove sezone stavljaju na nelojalnu konkurenciju koja se mjeri u milijardama eura. Ujedno smatraju da su protupravni graditelji, odnosno nelojalni konkurenti prouzročili evidentan pad legalnog hrvatskog turizma jer se tisuće turista odmaraju u iznajmljenim protupravnim gradnjama umjesto u legalnim turističkim objektima, što je problem i utoliko što od legalnog turizma imamo najveći dio proračunskih prihoda. Dosadašnje nečinjenje Državnog inspektorata, kao i žmirenje na protupravnu gradnju, više se ne mogu tolerirati, poručuju iz dviju inicijativa te napominju kako je Hrvatska ionako po svim parametrima na europskom dnu. Imamo najmanja primanja u Europskoj uniji, najviše cijene, posebice hrane, najveći PDV i inflaciju, a najniži standard, dok vladajuća elita sebi bezobrazno diže plaće za tisuće eura. U takvom stanju hrvatskog puka krađu dijela proračuna nelojalnom konkurencijom i ilegalnim turizmom ove inicijative smatraju nedopustivim kolopletom kaosa, korupcije i kriminala koji je lako zaustaviti Kaznenim zakonom, na što su pozornost pokušali skrenuti i Vladi i pučkom pravobranitelju, DORH-u, Državnom inspektoratu, ali bez učinka, unatoč tomu što su dobile potporu niza sličnih organizacija i udruga, posebice s područja Istre.

Da se kojim slučajem uhitilo pet Hrvata, Slovenaca ili Austrijanaca koji se bave ovim ilegalnim biznisom, razbježale bi se mase takozvanih divljih turista s naše obale, a mnogi bi i porušili svoja kaznena djela, smatraju u inicijativama, te bi se na taj način ubrzo zauvijek i zaustavila protupravna gradnja, što je inače nepoznat pojam u razvijenom dijelu Europe.

Uhodan posao

No, umjesto toga, u Hrvatskoj će vrlo vjerojatno i ova turistička sezona proći bez kažnjavanja, u isto će vrijeme niknuti stotine novih vikendica, a lako moguće i kakvo novo, ograđeno i divlje naselje u Istri, Dalmaciji i na otocima. Vlada i nadležne institucije ne mogu se više skrivati pod japanskom uzrečicom “ne vidim, ne čujem i ne govorim”, kažu u inicijativama te podsjećaju da je Vlada i po Ustavu dužna osigurati primjenu Kaznenog zakona u suzbijanju protupravne gradnje te zaustaviti razaranje zaštićenog prostora RH i otkloniti sumnju javnosti da vlast širi interes bogatog, kriminalnog i građevinskog kartela, čijim bi se nelegalnim djelovanjem trebao pozabaviti i jedan od najpopularnijih ministara u Vladi premijera Andreja Plenkovića, Branko Bačić.
Umjesto Bačića, ovom su se temom na nedavno održanoj konferenciji za novinare bavili istarski SDP-ovci iz Buja, koji su prozvali glavnog državnog inspektora Andriju Mikulića, ali i dvije političke stranke, HDZ i IDS.

“Institucije i lokalna politika potpuno su zakazale kad je riječ o jednom od najvećih problema u Istri – bespravnoj gradnji”, smatraju u lokalnom SDP-u te dodaju da bespravni graditelji lako mogu steći dojam da u Hrvatskoj ne postoji ni zakon ni inspektorat.

Otvorila se Pandorina kutija u Jadroliniji: Pogibija pomoraca iznjedrila novi veliki problem

“A izgleda da i nisu daleko od istine, jer što se svih ovih godina poduzelo u vezi s tim problemom? Inspektorat je početkom prošle godine najavio veliku akciju rušenja takvih objekata, da bi na kraju riješio njih 14, od čega su jedan dio srušili sami vlasnici. Nakon toga sve je stalo, a glavni državni inspektor Andija Mikulić očito je zaboravio gdje je Istra. Moguće je da glavni inspektor Mikulić misli da je posao završen rušenjem vile Frane Barbarića“, oštri su u bujskom SDP-u, u kojem tvrde i da su istu razinu pasivnosti uočili i kod lokalne vlasti te da bi bilo lako pomisliti da su HDZ i IDS povezani takvim koruptivnim interesima.

“Dio IDS-ovih gradova i općina prošle je godine, kao alibi za svoj dosadašnji nerad, pokrenuo mrežnu stranicu bespravnagradnja.hr. Kao da će poziv ‘prijavi bespravnu gradnju’ preko noći riješiti probleme koji su se gomilali desetljećima. I sad imamo mrežnu stranicu, a sve ostalo ide po starom, bespravno se gradi i uništava naša Istra”, navodi se u priopćenju koje potpisuje Bojana Puzigaća, šefica gradske organizacije SDP-a Buje.

Potpuna devastacija

O problemu bespravne gradnje u Istri nedavno je govorila i saborska zastupnica iz stranke Možemo Dušica Radojčić, koja smatra da je u Istri ona prisutna na svakom koraku, a svi od tog problema okreću glavu. Prema njezinim saznanjima, u glavnoj su ulozi korumpirani geodeti, a možda i korumpirana Državna geodetska uprava. “Privatni vlasnici šuma angažiraju geodete za izradu parcelacijskog elaborata kojim se šuma prenamijeni u pašnjak, isparcelira se na malene parcele, ucrtaju se pristupni putovi i preda se katastru na upis. Katastri bez provjere elaborata upisuju prenamjenu, parcele se prodaju, šuma se u cijelosti iskrči i započinje divlja gradnja”, objasnila je zastupnica metodologiju i naglasila da sve to što ona zna, znaju i svi u lancu nadležnosti.
“Tomu bi se, da je volje, moglo stati na kraj”, kaže Radojčić.

Korak dalje otišla je zastupnica Marija Selak Raspudić, koja je nedavno predložila strože kazne za nadzorne inženjere radi suzbijanja bespravne gradnje. Njezin prijedlog izmjene Zakona o gradnji podržala je oporba, ali su ga odbili HDZ i Vlada, koji su ocijenili da to neće riješiti problem te su najavili sveobuhvatne izmjene.

“Izrazito je važno da svi oni koji su zaduženi da to nadziru, od Državnog inspektorata pa do stručnjaka, odgovaraju za svoje postupke i da znaju koliko je važna njihova uloga u očuvanju prostora RH, ali i zaštiti sigurnosti građana”, rekla je nezavisna zastupnica kojoj je u ime Vlade odgovorila Dunja Magaš poručivši da je Ministarstvo graditeljstva pristupilo izradi sveobuhvatnog nacrta prijedloga izmjena Zakona o gradnji kojim će se među ostalim povećati iznosi prekršajnih kazni koje su još u kunama i nisu mijenjane od donošenja Zakona o gradnji 2014. godine.
Danijela Blažanović iz HDZ-a smatra pak da bespravnu gradnju neće spriječiti veće kazne za nadzorne inženjere jer, prema njezinim riječima, oni ionako ne trebaju sudionicima u bespravnoj gradnji, a dok se u Saboru raspravlja, situacija na terenu odavno je izmaknula kontroli.

Nedavno je tako posebnu pozornost privukao slučaj na samom jugu jadranske obale, u jednom od zaljeva na Pelješcu, gdje su policija i inspektori otkrili devastaciju te je podignuta prijava protiv 51-godišnje Ukrajinke koja je optužena za protupravnu gradnju i pustošenje šuma.

Gradio i nadograđivao

Mjesto Lovište na samom kraju Pelješca, dvadesetak kilometara od Orebića, prije desetak godina doživjelo je pravi građevinski “boom”, a zemljišta su sami stanovnici prodavali po izdašnim cijenama. Novi zamah prodaje i gradnje odvio se nakon gradnje Pelješkog mosta pa je i proljetos ondje bilo aktivno dvadesetak gradilišta, a većina nekretnina ove sezone već je dočekala prve goste. Prijavljena Ukrajinka, prema tvrdnjama mještana, kupila je većinu parcela u pitoresknoj uvali, a prijavljena je i za skidanje službenog pečata i znaka, uništavanje staništa, protupravnu gradnju i pustošenje šuma. Sve to počinila je kao vlasnica tvrtke registrirane za usluge pružanja smještaja i djelatnost pripreme i usluživanja hrane. Pojednostavljeno rečeno, u Lovištu se trebala baviti turizmom, ali je umjesto toga uništila gotovo tri hektara šumske površine da bi izgradila građevine nepoznate namjene, čak i izvan građevinskog područja unutar zaštićenog obalnog pojasa.
Početkom godine mediji su se raspisali i o slučaju poznatog bosanskohercegovačkog glazbenika Halida Bešlića, koji je kupio zemljište u općini Drače na Pelješcu.

“Kupio sam parcelu od prijatelja, odnosno njegove kćeri koja ima firmu. Ona gradi kompleks od 12 kuća. Sve je kupljeno s građevinskom dozvolom. To neće biti ekstraluksuzna vila, nego kuća od 170 kvadrata”, tvrdio je Halid za 24 sata.

Od Hrvatske imaju ‘noćne more’, od takvih udaraca susjedi ne spavaju

U vlasničkom listu navodilo se da je ugovor o kupoprodaji nekretnine ovjeren sredinom kolovoza 2022., a dokumenti za uknjiženje zaprimljeni su početkom prošle godine. Doznalo se, međutim, da je mjesec dana prije toga 12 vila bilo izgrađeno gotovo do krova, ali većina bez građevinske dozvole. Prva među njima izdana je upravo Halidu, u Dračama, u naselju koje je poznato i pod nazivom Mala Bosna jer su njezini kupci uglavnom imućni ljudi iz BiH. Iz Inspektorata su potvrdili da je građevinska inspekcija obavila očevid na spornoj lokaciji u Dračama na deset gradilišta na kojima su radovi bili u tijeku, a prema njima, samo je jedna parcela imala dozvolu, dvije nisu imale potrebnu dokumentaciju, dok je do daljnjeg zaustavljena gradnja njih sedam. Pojednostavljeno rečeno, i u Halidovu slučaju na Pelješcu je dignuta kuća za koju je naknadno tražena dozvola.

Poljoprivredne vile

Priliku za naknadno traženje nisu dobili na Murteru, gdje je nedavno u ekološki zaštićenom obalnom pojasu srušen kamp koji ondje nije smio biti. Kada je o bespravno izgrađenim objektima riječ, uz bivšeg šefa HEP-a Franu Barbarića, daleko je najpoznatiji slučaj investitora Stipe Latkovića, inače velikog prijatelja aktualnog predsjednika Zorana Milanovića.

Latković je poznat po bespravnoj gradnji objekata u uvali Vruja kod Makarske, koje je godinama bespravno gradio i nadograđivao. Zbog toga su nezadovoljni građani organizirali i Festival bespravne gradnje i devastacije prirode kako bi ukazali na samovolju investitora i beskrajnu inertnost države koja bi trebala zaustaviti uništavanje prirodnih ljepota. Na koncu se u priču uključio i Državni inspektorat koji je krenuo u proces rušenja Latkovićevih bespravnih zdanja, ali je unatoč tomu Vruja ostala jedan od najpoznatijih hrvatskih primjera bespravne gradnje koja nije na vrijeme zaustavljena.

No, u isto vrijeme na dalmatinskim otocima niz je primjera nelegalne gradnje na poljoprivrednim zemljištima, na kojima je dopuštena gradnja objekta do 30 četvornih metara za odlaganje poljoprivrednih strojeva. U mnogim slučajevima objekt za odlaganje poljoprivrednih strojeva narastao je u kućicu od 50-60 kvadrata, u nekim slučajevima i u vile od 150-200 kvadrata, vrlo često s bazenima. I sve to naočigled inspektora Državnog inspektorata.