Eskalacija rata u Ukrajini zbog poteza Washingtona i akcija ‘kolektivnog Zapada’ primorali su Rusiju da nanovo preispita svoju nuklearnu doktrinu, rekao je u srijedu glasnogovornik Kremlja Dimitrij Peskov. Naime, Rusija je u nedjelju najavila promjene u politici koja određuje uvjete i okolnosti pod kojima bi koristila nuklearno oružje.
Moskva uzima u obzir mogućnost da Ukrajina počne koristiti američko dalekometno oružje u napadima duboko u ruskom teritoriju, dodaje Peskov. Ukrajina već dulje vrijeme traži dozvolu od saveznika da zapadnim oružjem gađa meta duboko u teritoriju Rusije, a ti zahtjevi su sve glasniji nakon što je Rusija pojačala napade na ukrajinsku energetsku i drugu infrastrukturu te stambene objekte. “Očito je da će Ukrajina to učiniti. Sve to uzimamo u obzir”, rekao je Peskov.
Rusko ministarstvo vanjskih poslova jutros je upozorilo Zapad i Ukrajinu da će Moskva odmah odgovoriti u slučaju dalekometnih udara Ukrajine na ruski teritorij. Maria Zaharova, glasnogovornica ruskog ministarstva vanjskih poslova, rekla je da bi ruski odgovor bio ‘izuzetno bolan’. Također je rekla da Zapad ‘treba razmisliti o rizicima daljnje eskalacije sukoba u Ukrajini’ i da zapadni političari ‘gube dodir sa stvarnošću’.
Putinova najveća prijetnja Zapadu
Otkako je Rusija napala Ukrajinu 2022. godine, ruski predsjednik Vladimir Putin i drugi dužnosnici Kremlja često su spominjali nuklearni arsenal. Putin je izjavio da ‘tko god pokuša omesti ili predstaviti prijetnju Rusiji i ruskom narodu, mora znati da će ruski odgovor biti trenutan i dovesti do posljedica kakve nisu viđene u povijesti’.
Ukrajinski upad u rusku regiju Kursk početkom kolovoza ove godine odgovarao bi ‘predstavljanju prijetnje Rusiji’, no tijekom dvije i pol godine žestokih borbi Putinova prijetnja, srećom, nije pretvorena u stvarnost.
Što je uopće ruska nuklearna doktrina?
Dokument poznat kao ‘Osnovni principi državne politike nuklearnog odvraćanja“, potpisao je Putin još 2020. godine. Nuklearno oružje je opisano kao ‘sredstvo odvraćanja’, napominjući da je njihova upotreba ‘ekstremna i prisilna mjera’. U njemu je navedeno da Rusija ‘poduzima sve potrebne napore da smanji nuklearnu prijetnju i spriječi zaoštravanje međudržavnih odnosa koje bi moglo izazvati vojne sukobe, uključujući nuklearne’.
U dokumentu se navodi i da ‘nuklearno odvraćanje za cilj ima omogućiti ‘razumijevanje potencijalnog protivnika o neizbježnosti odmazde u slučaju agresije na Rusku Federaciju i njezine saveznike’. Putin je u lipnju međunarodnim novinskim agencijama pojasnio što sve to znači.
“Ako nečiji postupci ugrožavaju naš suverenitet i teritorijalni integritet, smatramo da je moguće koristiti sva sredstva koja su nam na raspolaganju”. U dokumentu se navodi da bi nuklearno oružje moglo biti korišteno u ovim situacijama: Ako se dobije pouzdana informacija o lansiranju balističkih projektila na teritorij Rusije ili njenih saveznika, ako se nuklearno oružje ili drugo oružje za masovno uništenje upotrijebi protiv Rusije ili njenih saveznika, ako neprijateljski napad konvencionalnim oružjem ugrozi postojanje Rusije te ako dođe do napada na ključne ruske vladine ili vojne objekte, koji bi mogli potkopati sposobnost odmazde zemlje za nuklearni napad.
O kojim promjenama u doktrini se raspravlja?
Nuklearne prijetnje Kremlja nedavno su ublažene uslijed uspjeha Moskve na bojnom polju u Ukrajini. Međutim, bilo je i poziva u Rusiji da se promjeni nuklearna doktrina, a Putin je rekao da bi ona mogla biti izmijenjena, ovisno o globalnim događajima. Zamjenik ministra vanjskih poslova Sergei Ryabkov je rekao da je odluka o promjeni nuklearne doktrine ‘povezana s pravcem eskalacije naših zapadnih protivnika’.
Krajem kolovoza, Ukrajina je potvrdila da je koristila oružje koje su isporučile Sjedinjene Američke Države u svom upadu u Kursk. Mnogi ‘jastrebovi’ u Moskvi su više puta pozivali na zaoštravanje, tvrdeći da je postojeći dokument preslab i nejasan, piše Nova.rs.
Smatraju i da doktrina nije odvratila Zapad od slanja vojne pomoći Ukrajini te da se stvara dojam da Moskva nikada neće posegnuti za nuklearnim oružjem. Stručnjak za vanjske poslove Dmitrij Trenin, iz Instituta za svjetsku ekonomiju moskovskog istraživačkog centra koji financira država, predlaže da se dokument revidira kako bi se proglasilo da bi Rusija mogla prva udariti nuklearnim oružjem kada su ključni nacionalni interesi u pitanju, kao što je slučaj s Ukrajinom.
„Akutni zadatak u trećoj godini vojne konfrontacije je spriječiti dublje angažiranje NATO-a u tome“, napisao je nedavno Trenin. „Ako to ne učinimo, inercija uporne eskalacije Zapada dovest će do direktnog sukoba između ruskih i NATO vojski, koji je prepun globalnog nuklearnog rata.“
Rusija ima najveći arsenal nuklearnog oružja
Na međunarodnom forumu u Sankt Peterburgu, Sergej Karaganov, stručnjak za vanjsku politiku koji savjetuje Kremlj, također je pozvao Putina da izmjeni doktrinu kako bi snizio prag za upotrebu nuklearnog oružja. „Nadam se da će to uskoro biti promijenjeno kako biste dobili formalno pravo da na sve napade na našem teritoriju odgovorite nuklearnim udarom“, rekao je on ruskom lideru.
Putin je odgovorio oprezno, rekavši da trenutno ne vidi prijetnje koje bi opravdale upotrebu nuklearnog oružja, ali je također držao otvorena vrata za reviziju politike. Rusija posjeduje jedan od najvećih arsenala nuklearnog oružja na svijetu, i oslanja se na njega kao na sredstvo koje joj garantira sigurnost.
Istovremeno, konstantno poziva na nuklearno razoružanje i sprječavanje pojave novih država koje posjeduju ovu vrstu oružja. Institut za istraživanje mira u Stockholmu procjenjuje da Rusija, prema stanju od siječnja ove godine, održava najveći nuklearni arsenal na svijetu s 4.380 raspoređenih ili skladištenih nuklearnih bojevih glava. SAD, Kina, Francuska i Velika Britanija imaju 3.708, 500, 290 i 225 nuklearnih bojevih glava, tim redom.
Nove turbulencije u Ukrajini, vjerni suradnici napuštaju Zelenskog: Tajming je znakovit
Komentari
odražavaju
stavove
njihovih
autora,
ali
ne
nužno
i
stavove
portala
Dnevno.hr.
Molimo
čitatelje
za
razumijevanje
te
suzdržavanje
od
vrijeđanja,
psovanja
i
vulgarnog
izražavanja.
Portal
Dnevno.hr
zadržava
pravo
obrisati
komentar
bez
najave
i/li
prethodnog
objašnjenja.