Ustavni sud odbacio je ustavnu tužbu Grada Zagreba protiv odluke Vlade Republike Hrvatske o preuzimanju organizacije dočeka rukometne reprezentacije na Trgu bana Jelačića početkom veljače, uz obrazloženje da ne postoje pravne pretpostavke za odlučivanje o samoj stvari.
Podsjetimo, Grad Zagreb odbio je izdati dozvolu za doček brončanih rukometaša s Europskog prvenstva zbog najavljenog nastupa Marka Perkovića Thompsona, nakon čega je organizaciju preuzela Vlada. Gradonačelnik Tomislav Tomašević tvrdio je da država to nije smjela učiniti bez suglasnosti grada, o tome smo ranije pisali, a sada se javio i gradonačelnik Tomašević.
“Grad Zagreb očekivao je pravičan postupak u kojem će sudjelovati svi suci Ustavnog suda i donijeti obrazloženu odluku o tri ključna pitanja koja je Grad stavio pred Ustavni sud. Umjesto toga, Ustavni sud je bez odlučivanja o sadržaju zahtjeva Grada Zagreba odbacio zahtjev i to u tročlanom vijeću sudaca bez rasprave o ustavnim pitanjima koja je Grad postavio, iako smatramo da se radi o predmetu koji ima širi značaj, u smislu odredbe čl. 64. st. 4. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske. Postavljena su, a neodgovorena, fundamentalna ustavna pitanja diobe vlasti i vladavine prava koja su se prvi put našla na Ustavnom sudu”, naglasio je gradonačelnik Tomašević.
‘Nećemo odustati’
Dodao je da Ustavni sud ni na jedno od postavljenih temeljnih ustavnih pitanja nije odgovorio, a “pogotovo ne obrazloženo, kako je propisano člankom 6. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda”.
“Grad Zagreb je istovremeno kad je uputio ustavnu tužbu uputio i tužbu Upravnom sudu u Zagrebu te ćemo, u slučaju potrebe, nakon odluke Upravnog suda ponovno ići na Ustavni sud. Nećemo odustati sve dok javnost ne dobije jasne odgovore na ova ključna pitanja za diobu vlasti i vladavinu prava”, poručio je Tomašević.
U izjavi je podsjetio i koja je pitanja Grad Zagreb uputio Ustavnom sudu:
“Prvo pitanje je vezano uz razgraničenje ustavnih komunalnih nadležnosti jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave (JLS) i Vlade Republike Hrvatske u raspolaganju prostorom na području JLS.
Drugo pitanje je može li Vlada svojim postupanjem, bez donošenja pisane formalne odluke, zaobići ocjenu zakonitosti i ustavnosti, samo temeljem činjenice da odluka nije donesena u propisanoj formi, već da se radi o tzv. real aktu (činu bez formalne odluke). Njemački i austrijski Ustavni sud su prepoznali takvu praksu i nazvali je real aktom te utvrdili da izbjegavanje procedure i forme pri donošenju odluka Vladu ne može abolirati od ocjene ustavnosti i zakonitosti te iste odluke.
I treće pitanje, smije li Vlada ignorirati propise Hrvatskoga sabora koji se primjenjuju na sve fizičke i pravne osobe u Republici Hrvatskoj: Zakon o javnom okupljanju i Zakon o komunalnom gospodarstvu? Radi se o općim aktima koji djeluju prema svima, a Vlada je sebi dopustila da krši navedene propise i time se postavila iznad zakona i svih ostalih na koje se zakon odnosi. To dovodi u pitanje ustavno načelo vladavine prava, jer vladavina prava postoji samo onda kada se jednako odnosi na sve.”
