Sinoć i danas svjetske su vijesti preplavljene tenzijama oko Grenlanda, arterije geopolitičkog interesa i strateškog položaja u Arktiku. Američki predsjednik Donald Trump ponovno je u fokusu međunarodne pozornosti nakon najave novih carina od 10% na uvoz iz osam europskih zemalja, Danske, Norveške, Švedske, Njemačke, Francuske, Ujedinjenog Kraljevstva, Nizozemske i Finske kao odgovor na njihovu odbijenicu da pristanu na američki plan za Grenland. Trumpovi prijedlozi uključuju povećanje carina do 25% ako se situacija ne riješi po američkim željama.
Američki potezi potaknuli su oštru reakciju SAD-ovih NATO saveznika koji upozoravaju na “opasnu negativnu spiralu” i mogućnost narušavanja transatlantskih odnosa. Šefovi država i vlada osam europskih zemalja izdali su zajedničku izjavu u kojoj izražavaju solidarnost s Danskom i narodom Grenlanda, naglašavajući poštovanje suvereniteta i teritorijalne cjelovitosti te odbacuju svako ekonomsko ili političko prisiljavanje.
Na ulice glavnog grada Nuuka izašle su tisuće prosvjednika, uključujući i scenarij koji je jedan od najvećih u povijesti Grenlanda. Demonstranti su nosili transparente “Greenland is not for sale” – Grenland se ne prodaje, a pozivi za očuvanje prava na samoopredjeljenje i demokratske vrijednosti odjekivali su glasno diljem grada.
Događanja pratite i na našem portalu
17:22 Rijetki apel kardinala
Troje američkih kardinala objavilo je rijetku zajedničku izjavu u kojoj pozivaju na „istinski moralnu vanjsku politiku“ Sjedinjenih Američkih Država, navodeći nedavna događanja u Venezueli, Ukrajini i Grenlandu.
„Odbacujemo rat kao sredstvo za uske nacionalne interese i poručujemo da se vojna akcija smije promatrati isključivo kao posljednje sredstvo u krajnje ekstremnim situacijama“, navodi se u izjavi.
Izjavu su potpisali kardinal Robert McElroy iz Washingtona, kardinal Blase Cupich, inače hrvatskih korijena, iz Chicaga i kardinal Joseph Tobin iz Newarka.
Trojica kardinala citirala su nedavno obraćanje pape Lea XIV. o „stanju svijeta“ u Vatikanu, u kojem je Sveti Otac upozorio da se „širi žar za ratom“ te da je načelo uspostavljeno nakon Drugog svjetskog rata, prema kojem države ne smiju kršiti granice drugih, „u potpunosti potkopano“.
„Moralna uloga“ Sjedinjenih Američkih Država u svijetu, navode kardinali, sada dolazi „pod povećalo“, dok se pokušaji izgradnje mira „svode na stranačke kategorije koje potiču polarizaciju i destruktivne politike“.
Ova neuobičajena zajednička deklaracija dolazi nakon što su i papa i američki biskupi kritizirali politiku administracije Donalda Trumpa prema imigraciji. McElroy, čija je doktorska disertacija objavljena kao knjiga pod naslovom „Morality and American Foreign Policy, The Role of Ethics in International Affairs“ 1992. godine, prošle je godine deportacije imigranata opisao kao „moralno odbojne“.
17:09 EU ne isključuje “trgovinske bazuke”
Europske zemlje razmatraju mogućnost aktiviranja takozvane „trgovinske bazuke“ nakon što je predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Trump zaprijetio uvođenjem carina europskim saveznicima.
No što zapravo znači taj takozvani instrument protiv prisile?
Riječ je o alatu usvojenom 2023. godine, prvenstveno s Kinom na umu, koji se može primijeniti ako treća zemlja pokuša izvršiti pritisak na Europsku uniju ili neku od njezinih država članica „kako bi je prisilila na donošenje određene odluke primjenom ili prijetnjom primjene mjera koje utječu na trgovinu ili ulaganja“. Među mogućim protumjerama su ograničavanje pristupa američkih tvrtki tržištu Europske unije ili uvođenje izvoznih kontrola, kao i niz drugih mjera.
Trump je u subotu najavio da će 1. veljače uvesti carine od 10 posto na robu iz osam zemalja koje se protive preuzimanju Grenlanda. Ako se do 1. lipnja ne postigne dogovor, carine bi se povećale na 25 posto.
Mjere koje Europska komisija može primijeniti korištenjem ovog instrumenta protiv prisile uključuju ograničenja „stranih izravnih ulaganja, financijskih tržišta, javne nabave, trgovinskih aspekata prava intelektualnog vlasništva, izvoznih kontrola i još mnogo toga“, navodi se u dokumentu politike.
Ipak, provedba takozvane „trgovinske bazuke“ može potrajati.
Europska komisija najprije bi morala ispitati postoji li u konkretnom slučaju ekonomska prisila. Nakon toga Vijeće ima najviše osam do deset tjedana da „žurno“ provede akt te bi zatražilo od „treće zemlje koja vrši prisilu da s tom praksom prestane“, stoji u dokumentu.
Zatim bi se pokušalo putem konzultacija s tom trećom zemljom riješiti spor, no „ako ti napori ne urodi plodom“, Europska unija bi aktivirala svoj instrument protiv prisile.
16:49 Objavljena prepiska između Trumpa i norveškog premijera o Grenlandu
CNN je došao u posjed potpune razmjene poruka između norveškog premijera Jonasa Gahra Størea, koji je pisao u svoje ime i u ime predsjednika Finske Alexandera Stubba, i predsjednika Sjedinjenih Američkih Država Donalda Trumpa. Ovo je njihov razgovor.
16:48 Poruka Størea Trumpu
„Dragi gospodine predsjedniče, dragi Donalde, u vezi s kontaktima preko Atlantika, Grenlandom, Gazom, Ukrajinom i vašom jučerašnjom najavom carina. Znate naš stav o tim pitanjima. No smatramo da svi trebamo raditi na smirivanju situacije i deeskalaciji, jer se oko nas događa previše toga i potrebno je da stojimo zajedno. Predlažemo razgovor s vama kasnije danas, zajedno ili odvojeno, javite nam što vam više odgovara. Srdačno, Alex i Jonas.“
16:47 Poruka Trumpa Støreu
„Dragi Jonase, s obzirom na to da je vaša zemlja odlučila da mi ne dodijeli Nobelovu nagradu za mir zbog toga što sam zaustavio osam ratova i više, više se ne osjećam obveznim razmišljati isključivo o miru, iako će on uvijek biti dominantan, nego sada mogu razmišljati o onome što je dobro i ispravno za Sjedinjene Američke Države. Danska ne može zaštititi to područje od Rusije ili Kine, a uostalom, zašto uopće imaju „pravo vlasništva“? Ne postoje pisani dokumenti, jedino to da je tamo prije stotina godina pristao neki brod, ali i naši su brodovi tamo pristajali. Učinio sam više za NATO nego bilo koja druga osoba od njegova osnutka, a sada bi NATO trebao učiniti nešto za Sjedinjene Američke Države.
Svijet nije siguran ako nemamo potpunu i totalnu kontrolu nad Grenlandom. Hvala. Predsjednik DJT.“
15.55 Moramo pregovarati, ne uzvraćati
Čelnik stranke Reform UK Nigel Farage izjavio je da će u srijedu na Svjetskom gospodarskom forumu u Davosu razgovarati s predstavnicima američke administracije o odluci SAD-a da zaprijeti Ujedinjenom Kraljevstvu uvođenjem carina.
Američki predsjednik Donald Trump u subotu je najavio da će od 1. veljače uvesti carine od 10 posto na robu iz UK-a i još sedam europskih zemalja, nakon što su te države, kako tvrdi, blokirale njegove napore da kupi Grenland.
Farage, dugogodišnji prijatelj Donalda Trumpa, rekao je kako je ‘uvijek teško procijeniti blefira li predsjednik‘, ali je dodao da su takvi potezi pogrešni i da bi bili vrlo, vrlo štetni za Ujedinjeno Kraljevstvo.
15.30 Češki premijer: ‘Kupio sam veliki globus vrijedan 15.000 kruna’
Češki premijer Andrej Babiš izazvao je pozornost javnosti nesvakidašnjom izjavom na konferenciji za novinare nakon sjednice vlade. Rekao je da je kupio veliki globus vrijedan 15.000 kruna (oko 600 eura) kako bi se bolje orijentirao u aktualnoj geopolitičkoj situaciji i “vidio gdje je Grenland”.
Pomoću njega je, kako kaže, analizirao putanju novih ruskih hipersoničnih raketa Orešnik te zaključio da bi one do Bijele kuće stigle za 26 minuta.
– Pri tome bi rakete već u jedanaestoj minuti leta bile iznad Grenlanda. Dakle, argumenti predsjednika Trumpa o Kini i Rusiji su relevantni. Jednostavno se moramo dogovoriti – rekao je Babiš, a prenosi češki CNN.
Babiš je ocijenio da su bilo kakve deklaracije europskih zemalja protiv Trumpovih planova “besmislene”, s obzirom na to da su Sjedinjene Države lider unutar NATO-saveza.
14.45 Danska šalje vojsku
Velik broj danskih borbenih vojnika, koji se opisuje kao “značajan doprinos”, trebao bi večeras stići u Kangerlussuaq na Grenlandu. Tu informaciju danske oružane snage potvrdile su za dansku televiztiju TV 2.
Kako izvještava TV 2, s tom skupinom na Grenland doputovati i zapovjednik danske kopnene vojske Peter Boysen.
Pristigli vojnici trebali bi sudjelovati u jačanju kontingenta danskih snaga koji se trenutačno raspoređuje na Grenlandu.
Ranije je zapovjednik Arktičkog zapovjedništva Søren Andersen izjavio da je u Nuuk već stiglo oko 100 danskih vojnika, dok je sličan broj raspoređen i u Kangerlussuaqu. Ondje bi trebali započeti vojnu vježbu pod nazivom “Arctic Endurance”, koja je ubrzana i pojačana nakon nedavnih prijetnji američkog predsjednika Donalda Trumpa, koji je u više navrata izjavio da želi pripojiti Grenland Sjedinjenim Državama.
13.50 Odgovor na carine
Čelnici država članica EU-a okupit će se u četvrtak na izvanrednom samitu kako bi razgovarali o europskom odgovoru na američke prijetnje novim carinama i preuzimanjem Grenlanda.
Sastanak će se održati u Bruxellesu s početkom u 19 sati.
Glasnogovornik Komisije Olof Gill rekao je u ponedjeljak da EU nastoji izbjeći eskalaciju, izbjeći nametanje carina, koji nisu dobre ni za koga i koje u konačnici pogađaju samo potrošače, posebno američke.
“Dijalog je bolji od eskalacije. Ponekad, odgovorno i zrelo vodstvo traži suzdržanost”, rekao je Gill, ističući da EU ima na raspolaganju alate kojima može odgovoriti i koje je spreman iskoristiti ako američki predsjednik održi obećanje da će uvesti dodatne carine za osam europskih zemalja, od kojih je šest članica EU-a. Riječ je o zemljama koje su poslale svoje vojnike na vojnu vježbu na Grenland.
EU ima pripremljen paket carinskih protumjera na američke carine koji bi mogao pogoditi ukupno 93 milijarde eura vrijednosti američke robe.
Taj je paket suspendiran nakon što je u srpnju postignut trgovinski dogovor između EU-a i SAD-a. Glasnogovornik Gill je rekao da suspenzija istječe 6. veljače, što znači da bi EU uveo carine na cijeli niz američkih proizvoda u vrijednosti 93 milijarde eura već sutradan, 7. veljače, osim u slučaju da Komisija u konzultaciji s državama članicama ne odluči produljiti suspenziju.
13.10 ‘Treba nam euroska vojska’
Španjolski premijer Pedro Sánchez otvoreno je podržao ideju da Europa ubrza stvaranje zajedničke obrane i obrambene industrije, čak i ako se ne slažu sve države članice Europske unije. U intervjuu za La Vanguardia objavljenom u nedjelju, Sánchez je jasno poručio da za napredak u obrambenoj integraciji nije potreban jednoglasan dogovor svih 27 zemalja. “Europa mora krenuti naprijed u svom procesu integracije i opremiti se istinski zajedničkom obranom. A za to nam nije potreban jednoglasan dogovor svih 27 država članica”, rekao je Sánchez, naglasivši da je vrijeme za konkretne korake, a ne samo za apstraktne rasprave.
Izjave dolaze u trenutku duboke krize u transatlantskim odnosima, nakon što je američki predsjednik Donald Trump zaprijetio Danskoj i drugim europskim saveznicima eskalirajućim carinama ako ne pristane na ‘kupnju’ Grenlanda. Sánchez je upozorio da bi bilo kakva američka upotreba sile protiv danskog arktičkog teritorija bila ‘smrtna presuda za NATO’ i da bi Vladimira Putina učinila ‘dvostruko sretnijim jer bi time legitimirala rusku agresiju na Ukrajinu. “Ako SAD ima legitimne sigurnosne zabrinutosti oko Arktika, treba ih pokrenuti sa svojim saveznicima u NATO-u”, poručio je španjolski premijer.
Manja koalicija može krenuti naprijed Sánchez je potvrdio da su čelnici EU-a već raspravljali o mogućnosti da manja skupina zemalja (tzv. „koalicija voljnih“) samostalno napreduje u obrambenim projektima, iako su te rasprave za sada ostale samo na teoriji.
Ovog tjedna Francuska, Njemačka i Velika Britanija rasporedile su male kontingente vojnika na Grenlandu za izviđačku misiju pod danskim vodstvom, a Španjolska nije sudjelovala. Sánchez je naglasio da o slanju španjolskih trupa još nije donesena odluka te da će se konzultirati s oporbom i drugim političkim grupama. Premijer je također odbacio pozive da obrambena potrošnja dosegne 5% BDP-a (kako traži Trump), nazvavši tu brojku „neprihvatljivom“. “Španjolska vjeruje da je s potrošnjom od nešto više od 2% više nego što zadovoljava kapacitete koji se od nas danas traže”, rekao je Sánchez, napomenuvši da Danska već izdvaja 5% BDP-a upravo pod pritiskom Washingtona to bi u Španjolskoj zahtijevalo drastično smanjenje socijalnih izdataka.
Zaključak Sánchezove izjave šalju snažnu poruku da Europa više neće čekati američko odobrenje niti jednoglasnost svih članica – već će krenuti prema strateškoj autonomiji i jačanju zajedničke obrane, piše Euroactiv.
12.30 Stigao odgovor iz Europe
Europa neće biti ucjenjivana te će jasno i ujedinjeno odgovoriti na carine kojima joj SAD prijeti zbog podrške Danskoj po pitanju Grenlanda, poručili su danas ministri financija Njemačke i Francuske.
“Njemačka i Francuska se slažu: nećemo dopustiti da nas se ucjenjuje”, poručio je njemački ministar financija Lars Klingbeil iz svog ministarstva u kojem je ugostio francuskog kolegu.
“Ucjena između saveznika više od 250 godina, ucjena između prijatelja, potpuno je neprihvatljiva”, rekao je francuski ministar Roland Lescure.
Čelnici Europske unije razgovarat će o odgovoru Washingtonu na izvanrednom sastanku koji će se u četvrtak održati u Bruxellesu. Jedna od opcija je paket carina na američki uvoz vrijedan 93 milijardi eura koji bi mogao automatski stupiti na snagu 6. veljače nakon šestomjesečne suspenzije.
“Mi Europljani moramo biti jasni: došli smo do granice”, upozorio je Klingbeil.
“Naša ruka je ispružena, no ne planiramo biti ucijenjeni”.
Druga opcija je europski Instrument za borbu protiv prisile, mehanizam EU-a protiv gospodarskih prijetnji prozvan ‘gospodarskom bazukom’.
Njime bi se SAD-u mogao ograničiti pristup europskim javnim natječajima ili se ograničiti trgovina u sektorima u kojima američka strana ima suficit, poput onog digitalnog.
11.30 Oglasio se Sanders
Senator Bernie Sanders komentirao je namjere američkog predsjednika Donalda Trumpa prema Grenlandu kako bi se našalio na račun američkih javnih politika – i ponovo istaknuo svoju podršku socijalnim programima poput univerzalnog zdravstvenog osiguranja i plaćenog roditeljskog dopusta.
Sanders, nezavisni senator iz Vermonta blizak Demokratima i istaknuti progresivac u američkom Kongresu, poznat je po zalaganju za besplatno visokog obrazovanje, univerzalno zdravstveno osiguranje i plaćene porodiljne dopuste, među ostalim socijalnim politikama koje promiče već godinama.
U objavi na društvenoj mreži X, Sanders je komentirao Trumpove planove o preuzimanju Grenlanda od Danske, a koja izaziva burne reakcije diljem svijeta.
Sanders je upitao, referirajući se na Trumpov prijedlog: “Ako Trump prisvoji Grenland od Danske, znači li to da će svi Amerikanci imati pravo na:
besplatno zdravstveno osiguranje bez odbitaka?
besplatno studiranje na fakultetima?
52 tjedna plaćenog roditeljskog dopusta?
5 tjedana plaćenog godišnjeg odmora?”
Također je aludirao na to da su takve beneficije uobičajene u Danskoj i Grenlandu – ideja koja odražava Sandersove dugoročne političke stavove o socijalnim programima.
11.00 Javili se Kinezi
Kina je pozvala Sjedinjene Američke Države da prestanu koristiti takozvanu “kinesku prijetnju” kao izgovor za ostvarivanje vlastitih interesa, nakon što je američki predsjednik Trump najavio uvođenje carina za osam europskih zemalja zbog spora oko Grenlanda, piše Global Times.
Reakcija je uslijedila na Trumpovu tvrdnju da će SAD uvesti dodatnu carinu od 10 posto dok relevantne strane ne postignu dogovor o “kupnji Grenlanda”. Glasnogovornik kineskog Ministarstva vanjskih poslova Guo Jiakun izjavio je da je Kina u više navrata iznijela svoj stav o pitanju Grenlanda.
“Međunarodno pravo, temeljeno na svrhama i načelima Povelje UN-a, temelj je sadašnjeg međunarodnog poretka i mora se poštovati. Pozivamo američku stranu da prestane koristiti takozvanu ‘kinesku prijetnju’ kao izgovor za ostvarivanje sebičnih interesa”, rekao je Guo.
10.15 ‘NATO već 20 godina govori Danskoj da mora ukloniti rusku prijetnju s Grenlanda’
Trump je izjavio da Danska nije uspjela učiniti ništa kako bi uklonila “rusku prijetnju” s Grenlanda te je rekao: “Sada je vrijeme i to će biti učinjeno!” “NATO već 20 godina govori Danskoj da “mora ukloniti rusku prijetnju s Grenlanda”.
Nažalost, Danska nije uspjela ništa učiniti u tom pitanju”, napisao je Trump u objavi na društvenoj mreži u svojem vlasništvu pod nazivom Truth Social. Bijela kuća, dansko predsjedništvo Europskom unijom i dansko ministarstvo vanjskih poslova nisu odmah odgovorili na Reutersov zahtjev za komentar.
09:30 Trump pisao norveškom pemijeru: Ne postoje pisani dokumenti da je Grenland danski
Trump je uputio pismo norveškom premijeru Jonasu Gahru Storeu, prenose svi vodeći norveški mediji, u kojem ga obavještava da “ne osjeća obvezu raditi isključivo na miru”, s obzirom na to da je “njegova zemlja odlučila da mu neće dodijeliti Nobelovu nagradu za mir”. “Dragi Jonase, s obzirom na to da je Vaša država odlučila da mi ne dodijeli Nobelovu nagradu za mir, iako sam zaustavio najmanje osam ratova, više ne osjećam obvezu razmišljati isključivo o miru, iako će on uvijek biti prevladavajući, nego sada mogu razmišljati o tome što je dobro i ispravno za Sjedinjene Američke Države. Danska ne može zaštititi Grenland od Rusije ili Kine. Zašto bi uopće imala ‘pravo vlasništva’?”, navodi se u Trumpovoj poruci.
“Ne postoje nikakvi pisani dokumenti; jedino je tamo prije više stotina godina pristao jedan brod, ali i mi smo ondje pristajali brodovima. Učinio sam više za NATO nego bilo koja druga osoba od njegova osnutka, a sada bi NATO trebao učiniti nešto za Sjedinjene Američke Države. Svijet nije siguran ako nemamo potpunu kontrolu nad Grenlandom. Hvala! Predsjednik DJT”, stoji u Trumpovoj poruci norveškom premijeru.
09:00 Šefica EU komisije se oglasila
Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen razgovarala je s glavnim tajnikom NATO-a i nizom europskih čelnika, među kojima je bio i Keir Starmer. Nakon razgovora, na društvenim mrežama naglasila je predanost potpori suverenitetu Grenlanda i Danske.
“Zajedno čvrsto stojimo pri našoj obvezi da podržimo suverenitet Grenlanda i Kraljevine Danske”, napisala je von der Leyen.
08:00 Stižu reakcije i dalje
U ponedjeljak je posebnu pažnju izazvala i odgovorna izjava Ujedinjenog Kraljevstva u kojoj britanska ministrica Lisa Nandy kategorički odbija Trumpove prijetnje, nazivajući britki stav o budućnosti Grenlanda “neraspravljajućim” i ponavljajući da je sudbina Grenlanda pitanje prvenstveno za njegov narod i Dansku.
Grenlandske vlasti također su se oglasile: naglasile su svoju poziciju unutar Kraljevine Danske i NATO-a, odbacivši bilo kakav pokušaj preuzimanja ili aneksije pod bilo kojim okolnostima. Premijer Jens-Frederik Nielsen više je puta rekao da Grenland ne prihvaća američko preuzimanje i da želi svoje obrambene odgovornosti vidjeti kroz NATO savez.
07:30 Trump u Davosu o Grenlandu
Američki predsjednik Donald Trump priprema se svoju operaciju o Grenlandu predstaviti na globalnoj razini na ovotjednom Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu, naoružan prijedlogom 99-godišnjeg najma i prijetnjama carinama vrijednim više milijardi dolara.
Prema dvama izvorima, Trump je svom timu naložio da pripremi nekoliko opcija za Grenland koje će predložiti europskim saveznicima, dok Europska unija razmatra uzvratne mjere kao odgovor na ono što europski čelnici vide kao pokušaj prisilne aneksije danskog teritorija, tvrdi Kyiv Post.
