Je li ovaj put zaista došao kraj političke karijere Milorada Dodika, lidera Srba u Bosni i Hercegovini? Iako je uklonjen s dužnosti odlukom Središnjeg izbornog povjerenstva (SIP), Dodik to ne priznaje i nastavlja prkositi.
SIP je Dodiku oduzeo mandat predsjednika Republike Srpske 18. kolovoza 2025., nakon što je Sud BiH potvrdio presudu kojom je osuđen na godinu dana zatvora i zabranu bavljenja politikom na šest godina zbog nepoštivanja odluka visokog predstavnika Christiana Schmidta, prenosi Hina.
Dodik je, u skladu s mogućnosti koja postoji u BiH pravosuđu, otkupio kaznu zatvora za 36.500 KM, čime je formalno priznao presudu. No i dalje ne priznaje odluku da nije predsjednik i najavio je niz referenduma na kojima će “narod reći” tko je njihov predsjednik.
S druge strane, iz SIP-a su najavili kako će prema članu 14.3. Izbornog zakona BiH, raspisati prijevremene izbore za novog predsjednika entiteta Republike Srpske.
Dodik, koji odbija napustiti ured u Banjoj Luci, zaprijetio je da neće dopustiti provedbu izbora na kojima bi se birao njegov nasljednik i poziva sve stranke da na njima ne sudjeluju.
Politički analitičar Slobodan Šoja vjeruje da u stvarnom životu ovog entiteta neće doći do većih promjena.
„Ne sumnjam ni sekunde da će Dodik – bio on predsjednik RS-a ili ne – bez problema držati i dalje sve političke konce u svojim rukama”, kazao je.
Od alternativca do nacionalista
Prilagodljivost je osobina koju Dodiku priznaju i pobornici i protivnici.
Političku karijeru je počeo pred prve višestranačke izbore u BiH 1990. kao član Saveza reformskih snaga Ante Markovića i izabran je u Parlament BiH.
Tijekom rata djelovao je kao nezavisni zastupnik u Narodnoj skupštini Republike Srpske, suprotstavljajući se politici vladajuće Srpske demokratske stranke (SDS) Radovana Karadžića.
Godine 1996. osnovao je Stranku nezavisnih socijaldemokrata, kasnije Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), kao alternativu nacionalističkim strankama.
Premijer RS-a postao je dvije godine poslije. Iako njegova stranka nije imala većinu, uz snažnu podršku međunarodne zajednice, posebno Sjedinjenih Američkih Država, došao je na vlast promičući reforme i suradnju s institucijama BiH.
U tom razdoblju davao je podršku hvatanju optuženika za ratne zločine, uključujući Ratka Mladića i Radovana Karadžića, što je bilo u skladu s politikom međunarodne zajednice i Dejtonskog sporazuma, uz citat koji mu se danas vraća kao bumerang – “ne može cijeli narod biti talac sudskog procesa nekog pojedinca.”
Nakon gubitka vlasti 2001., Dodik sve više postaje nacionalist, u javnim nastupima ali i formalno, suprotstavljajući se centralizaciji vlasti u BiH.
Godine 2006. ponovno postao premijer RS, započevši razdoblje vladanja koje je trajalo do zadnje odluke suda BiH.
Vezan uz Srbiju
“Ja znam savršeno dobro što je bilo u Srebrenici. Bio je genocid i to je presudio sud u Den Haagu i to je nesporna pravna činjenica”, rekao je Dodik 2007.
Danas najavljuje kazne za sve one koji bi istu rečenicu ponovili.
Vezano je to bilo, kao i tokom cijele Dodikove karijere, uz vlast u Srbiji. U vrijeme predsjedništva Borisa Tadića Dodik je posjećivao njegove predizborne skupove, davao mu podršku, a Srpsku naprednu stranku Aleksandra Vučića nazvao je političkim pobačajem.
Vučić je za njega govorio da je pokvareni kriminalac.
Danas su najbliži politički suradnici.
Od 2006. godine Dodik je bio premijer pa dvaput predsjednik Republike Srpske pa srpski član predsjedništva BiH i od 2022. opet predsjednik RS-a. U tom mandatu je nastavio s politikom sukoba s bošnjacima u BiH i međunarodnom zajednicom zagovarajući veću autonomiju ili čak odcjepljenje.
Nekoliko puta je najavljivao referendum o odcjepljenju ili samostalnosti, ali nikada ga nije proveo.
“Dodik koristi retorički potencijal referenduma kao sredstvo političkog pritiska, ali i on je svjestan da je provedba referenduma o odcjepljenju izuzetno složena i riskantna. To je više politički teatar nego stvarni plan, jer bi takav potez doveo do ozbiljnih posljedica”, rekao je politički analitičar Adnan Huskić bosanskohercegovačkim medijima.
Referendumi
Tako se gleda i na najavljene referendume o tome hoće li, iako smijenjen, Dodik ostati predsjednik.
Srpski analitičar Aleksandar Popov u izjavi za NIN kaže kako ne zna hoće li Dodik zaista pokušati provesti referendum, ali rezultati sigurno neće biti provedeni.
„Dodikovi planovi za referendum su ustavom nedopušteni. Ako organizira referendum u Republici Srpskoj da mimo suda ostane bude predsjednik, to će biti kršenje svih unutarnjih normi Bosne i Hercegovine. Pitanje je hoće li ustrajati u toj tvrdoglavosti.“
Referendum je bio najavljen odmah nakon presude 1. kolovoza ove godine pa je prvo pomaknut za kraj mjeseca, a sada i za kraj rujna, možda i listopad.
Dodik više nema nikakvih prava ni ovlasti pa nijedan zakon kojega donese parlament RS ne može stupiti na snagu dok se ne imenuje vršitelj dužnosti predsjednika entiteta.
Potpiše li Dodik bilo kakvu odluku počinit će novo kazneno djelo, a takvi papiri neće imati nikakvu zakonsku valjanost.
No dok se čeka na referendume nižu se spekulacije o njegovoj političkoj budućnosti, od toga da će ga naslijediti sin do toga da bi mogao na neku dužnost u Srbiji.
Preobrazbe
Milorad Dodik prošao je u političkoj karijeri razne preobrazbe, od opozicije nacionalistima do glavnog nacionalista u svom entitetu, od američkog igrača na početku karijere do ruskog čovjeka na kraju karijere (uz stalno slavljenje američkog predsjednika Donalda Trumpa), od čovjeka koji se poziva na sudske presude do čovjeka koji ne priznaje sud države u kojoj živi.
Posljednjih dana uporno ponavlja da se neće povući i nastaviti će borbu i dodaje da se izvanredni izbori za njegovog nasljednika na mjestu predsjednika – neće održati i kako su i on i narod spremni platiti kakvu god cijenu za svoje postupke. “Niti jedna škola, dom kulture, neće se moći koristiti za održavanje izbora”, kazao je Dodik
Dok će se politička kriza i tenzije nastaviti, analitičari većinom procjenjuju kako veći sukobi, pogotovo oružani, u BiH nisu izgledni iz nekoliko razloga.
Republika Srpska nema vlastitu vojsku, Oružane snage BiH su integrirane, iako Dodik pokušava blokirati njihovo funkcioniranje.
U BiH se nalazi misija EUFOR Althea, pojačana nakon ruske invazije na Ukrajinu.
Ne manje važno, tu je ekonomska i demografska realnost, BiH je suočena s masovnim iseljavanjem, posebno mladih i nema društvene snage ni volje za rat poput 1990-ih.
No politički sukobi, institucionalne blokade i manji incidenti (npr. prosvjedi, nasilje na lokalnom nivou) ostaju vrlo mogući.
Daniel Serwer, američki profesor sa sveučilišta Johns Hopkins i stručnjak za Balkan, u analizi za Peacefare.net piše: „Dodikova secesionistička retorika i potezi poput prijetnji referendumom povećavaju napetosti, posebice u etnički mješovitim područjima”
“Međutim, Dodik zna da nema dovoljnu podršku za stvarno odcjepljenje – ni unutar RS-a, gdje bi ekonomska izolacija bila katastrofalna, ni u Srbiji, koja ne želi ugroziti svoje odnose s EU-om. “
