Prijavljeno potapanje nekoliko iranskih ratnih brodova od strane američkih projektila u Omanskom zaljevu služi kao podsjetnik na pomorski aspekt sukoba koji je započeo 28. veljače baražnom paljbom izraelskih i američkih projektila na Iran.
Za dva druga broda, za koje se vjeruje da su tankeri, također je prijavljeno da su pogođena projektilima, još neodređenog izvora, u blizini Hormuškog tjesnaca, naglašavajući važnost ovog vitalnog plovnog puta – koji će vjerojatno igrati ključnu ulogu u kalkulacijama svih strana.
Puni detalji o incidentima još nisu poznati. Ali već postoje znakovi da će tjesnac postati glavni žarište zabrinutosti zbog ogromnih implikacija ako sukob poremeti pomorski promet kroz ovaj uski izlaz Perzijskog zaljeva.
Brodovi koji prelaze Hormuški tjesnac nose oko jedne petine globalnih zaliha nafte. To je oko 20 milijuna barela dnevno. Zbog toga je tjesnac najkritičnija energetska čvorna točka.
Postoji mali broj strateških prolaza ili čvornih točaka o kojima ovisi globalna trgovina i koje su osjetljive na poremećaje. Svaki poremećaj trenutno odjekuje globalnim tržištima i opskrbnim lancima. Uz sukob koji bjesni u Iranu i napade diljem Bliskog istoka, trgovci, vlade i tvrtke pozorno će pratiti cijene nafte kako se tržišta otvaraju.
Nakon što su Izrael i SAD pokrenuli napade na Iran 28. veljače, što je dovelo do osvetničkih napada diljem regije iz Irana, Teheran je brodovima u regiji poslao poruku tvrdeći da je Hormuški tjesnac zatvoren.
Iako su plovni putovi široki samo oko dvije milje, teško bi ih bilo fizički zatvoriti. Najodlučnija akcija koju bi Teheran mogao poduzeti bila bi miniranje plovnih puteva. Uz veliku prisutnost američke mornarice u tom području, Iranu bi to bilo vrlo teško postići.
No formalna blokada nije nužna da bi se promet zaustavio. Kad percipirane razine prijetnje porastu, brodovi se drže podalje. Velike brodarske tvrtke kao što su Hapag Lloyd i CMA CGA već su obustavile tranzit kroz tjesnac i savjetovale svojim brodovima da se zaklone.
Praćenje plovila već pokazuje smanjena kretanja u Hormuškom tjesnacu. Brodovi čekaju da uđu ili izađu iz Perzijskog zaljeva ili skreću dalje od regije. Savjetodavno tijelo Centra za pomorske trgovačke operacije Ujedinjenog Kraljevstva (UKMTO) upozorilo je na “povećani rizik od pogrešne procjene ili pogrešne identifikacije, osobito u blizini vojnih jedinica”.
Nekoliko luka obustavilo je rad nakon što su ostaci presretnutog projektila izazvali požar u luci Jebel Ali u Dubaiju. Dok druge luke nastavljaju s radom, rizik i neizvjesnost ometaju brodarstvo u regiji.
Poremećaj lanca opskrbe
Hormuzom dominiraju naftni tankeri i brodovi za prijevoz tekućeg prirodnog plina, tako da poremećaj izravno pogađa globalnu opskrbu energijom. Osim toga, manje poznata ovisnost je da jedna trećina svjetske trgovine gnojivima prolazi kroz tjesnac. I energetski i poljoprivredni lanci opskrbe već su destabilizirani ratom u Ukrajini. Daljnji rast cijena mogao bi imati dalekosežne posljedice.
Glavna odredišta nafte i plina koji prolaze kroz Hormuz su Kina, Indija, Japan i Južna Koreja. Indija, koja uvozi oko polovice svoje sirove nafte kroz tjesnac, aktivirala je planove za nepredviđene situacije kako bi zaštitila opskrbu energijom.
Ali osim gomilanja strateških nacionalnih zaliha za prevladavanje trenutnih poremećaja, mogu postojati ograničene alternative za zemlje koje ovise o snabdjevanju energijom kroz tjesnac. Saudijska Arabija i UAE imaju neke cjevovode za naftu i plin koji mogu zaobići Hormuz. Za te cjevovode postoji procijenjeni slobodni kapacitet od 2,6 milijuna barela dnevno. Ali to je djelić onoga što se inače prevozi kroz tjesnac.
O autoru
Sarah Schiffling je zamjenica direktora Instituta HUMLOG (Humanitarian Logistics and Supply Chain Management Research), Hanken School of Economics. Ovaj je članak ponovno objavljen iz The Conversation pod licencom Creative Commons. Pročitajte izvorni članak.
Naftom i plinom se trguje na globalnoj razini. Tako će čak i zemlje čije energetske potrebe nisu zadovoljene uvozom iz Perzijskog zaljeva biti pogođene povećanjem cijena. Očekuje se da će cijene nafte porasti do 100 američkih dolara (74 funte) po barelu kada se tržišta otvore u ponedjeljak. Opec je pristao umjereno povećati proizvodnju nafte u pokušaju stabilizacije tržišta. Ali skupina zemalja proizvođača nafte ima ograničene mogućnosti budući da su ključne članice pogođene posljedicama napada na Iran.
Povećanje cijena energije izravno će pogoditi potrošače kada toče svoje automobile ili griju svoje domove. Oni također utječu na tvrtke u širokom rasponu industrija. To može izazvati daljnje poremećaje u opskrbnom lancu.
Lanci opskrbe oslanjaju se na predvidljivost. Stalna geopolitička neizvjesnost zakomplicirala je operacije diljem svijeta. Ograničene alternative čine de facto zatvaranje Hormuškog tjesnaca još utjecajnijim. Što dulje poremećaj potraje, to će ekonomska šteta postati značajnija i strukturalnija.
Potencijal za eskalaciju
Još uvijek postoji potencijal za katastrofalnu eskalaciju u Hormuškom tjesnacu. Potonuće tankera imalo bi dramatične posljedice za okoliš i vjerojatno bi zaustavilo plovidbu na dulje vremensko razdoblje.
No produljena nestabilnost također se može pokazati destruktivnom za globalno gospodarstvo.
Prethodno se zatvaranje tjesnaca od Irana smatralo malo vjerojatnim s obzirom na globalnu reakciju i ekonomsku štetu samom Iranu. Ali s promjenom režima koja je sada deklarirani cilj američko-izraelskih napada, cijena držanja svjetske ekonomije kao taoca mogla bi se činiti opravdanom vladajućima u Teheranu.
