Zdravstvo je dio javnog sektora koji je uvijek pod najvećim povećalom javnosti, a problema je mnogo. Liste čekanja, nezadovoljstvo zaposlenih, veliki dugovi samo su neki od gorućih.
Ministrica zdravstva Irena Hrstić je u razgovoru za Hinu govorila što je poduzela u godinu dana svog mandata. Govorila je o listama čekanja, radu liječnika u javnom i privatnom zdravstvu te rješavanju pitanja manjka obiteljskih liječnika.
Poseban fokus razgovora bio je, očekivano na listama čekanja.
“U javnosti postoji samo jedan veliki indikator – liste čekanja. Ako tu ne vidite pomak, sve drugo kao da ne postoji. A liste čekanja ne možete riješiti samo kupnjom uređaja. Za to trebate kliničke smjernice, odgovorno ponašanje pacijenata – uključujući dolazak na zakazani termin – i optimalno iskorištavanje bolničkih resursa. No, kliničke smjernice su temelj.
One definiraju kada je određena pretraga doista potrebna. Smjernicu iz stručne literature treba prilagoditi našem zdravstvenom sustavu uz informatičko rješenje. Već smo implementirali smjernicu za ultrazvuk srca u informatički sustav obiteljskih liječnika. Gotove su smjernice i za dijagnostiku dojke, MRI kralježnice i mozga. No da bi se u potpunosti primijenile, nužno je za to informatički doraditi i bolnički sustav”, rekla je ministrica pa u nastavku rekla kako još neko vrijeme neće biti vidljive promjene na listama čekanja.
Kazne za pacijente?
Istaknula je kako će za izradu smjernica za osnovne i najvažnije dijagnostičke pretrage trebati duže vremena ozbiljnog, neprekidnog rada i discipline da bismo vidjeli stabilne pomake.
“Iz iskustva mogu reći da brza rješenja ne donose promjene. Naime, u jeku stvaranja preduvjeta za ispunjavanje NPOO indikatora uspjeli smo u mnogim bolnicama čekanje spustiti ispod 270 dana. No već nakon mjesec dana, svi oslobođeni termini ubrzo su popunjeni posebno za učestalo tražene pretrage, poput ultrazvuka abdomena. Uz ostalo i zato što se pacijenti ne odazivaju na zakazane termine.
To je realnost koju često zanemarujemo. Kazne za takvo ponašanje nisu moj prvi izbor, ali neotkazivanje termina ima utjecaj na listu čekanja. Moramo uporno raditi na odgovornosti i pacijenata”, rekla je ministrica.
Uvoz stranih liječnika
Obzirom je nedostatak radne snage jedan od problema u sustavi ministrica je odgovorila i na pitanja o uvozu liječnika iz trećih zemalja.
“Osobno mislim da u ovom trenutku o uvozu liječnika ne bi smjeli razmišljati jer je to za zdravstvo previše osjetljivo, ne umanjujući bilo koju drugu djelatnost. Nije isto ako strani radnik radi u sustavu čišćenja ili u sustavu zdravstva. No ako pogledate druge zemlje, to je već realnost. Voljela bih da mi to spriječimo.
Uvoz iz trećih zemalja stvarno je krajnja mjera i nismo još do tuda došli, ali je činjenica da je krajnji trenutak kada moramo poduzeti nešto. U ovom trenutku imamo i određene liječnike iz BiH i Sjeverne Makedonije. No, ja to još uvijek ne smatram uvozom stranaca, jer to su ipak ljudi iz sličnog govornog područja i zdravstvenih sustava. Ali ozbiljan uvoz liječnika koji ne govore jezik i ne poznaju zdravstveni sustav – mislim da to moramo izbjeći”, poručila je ministrica.
