U posljednje vrijeme, čak i sam koncept “AI balona” djeluje kao da je postao balon. Analitičari Deutsche Banka prošlog su mjeseca izjavili da je “balon umjetne inteligencije” već puknuo, no tržište se i dalje čini prilično napuhanim.
Financial Times je izvijestio kako je deset AI startupa, bez ijednog dolara profita, u posljednjih godinu dana doseglo tržišnu vrijednost od gotovo bilijun dolara, što mnogi smatraju apsurdnim.
Unatoč sve češćim usporedbama s dot-com krahom kasnih 1990-ih, AI industrija uglavnom ignorira upozorenja dok joj valuacije nastavljaju rasti, piše CNN.
Simpatizeri umjetne inteligencije uvjereni su da će tehnologija iz temelja promijeniti svaki aspekt modernog života, od operativnih sustava do farmacije i financija.
Čak i ako balon postoji, tvrde, dot-com balon nam je donio divove poput Amazona i internet kakav danas poznajemo. Ipak, sve je više skeptika, a jedan od najglasnijih je Julien Garran, istraživač i partner u britanskoj tvrtki MacroStrategy Partnership.
Garran je nedavno objavio izvješće u kojem tvrdi da se nalazimo u “najvećem i najopasnijem balonu koji je svijet ikada vidio”. Zaključuje da trenutna “pogrešna alokacija kapitala u SAD-u” čini ovaj balon 17 puta većim od dot-com sloma i četiri puta većim od balon nekretnina iz 2008. godine. U intervjuu je objasnio zašto vjeruje da je AI groznica “antipod socio-ekonomskog napretka”.
“Postoji stvarni problem u smislu koliko morate potrošiti da biste ih poboljšali”
“U središtu moje analize je zlatno pravilo koje sam razvio, a to je da ako koristite veliki jezični AI model za izradu aplikacije ili usluge, to nikada ne može biti komercijalno isplativo”, objašnjava Garran.
Kao jedan od razloga navodi način na koji su modeli izgrađeni.
“Originalni veliki jezični AI modeli izgrađeni su pomoću vektora kako bi pokušali razumjeti statističku vjerojatnost da riječi slijede jedna drugu u rečenici.Iako su vrlo pametni… oni su također vrlo ograničeni.”
Problem vidi i u primjeni na kodiranje, gdje modeli uglavnom reproduciraju naučene dijelove koda, što ograničava razvoj novih aplikacija.
“I treći skup problema… odnosi se na ideju skaliranja. Postoji stvarni problem u smislu koliko morate potrošiti da biste ih poboljšali. Rekao bih da je sigurno da su naišli na zid skaliranja. U protivnom bi izdavali očito sve bolje modele svaki put kad bi izašli na tržište s novim proizvodom. No, otkako je u ožujku 2023. godine objavljen ChatGPT 4, zapravo nisu značajno podigli letvicu”, tvrdi Garran.
Na pitanje može li ChatGPT obavljati rutinske poslove i time povećati produktivnost, Garran je skeptičan. “Postoje određeni besmisleni poslovi – neki dijelovi menadžmenta, savjetovanja, poslovi gdje ljudi ne provjeravaju radite li ispravno…
Dakle, možete tvrditi da možete zamijeniti besmislicu besmislicom, i, da, OK, spreman sam prihvatiti da vjerojatno možete, ali to zapravo ne čini to šire korisnim.”
Neodrživi sustav financiranja
Garran naglašava da se AI ekosustav ne može sam održavati. “Nvidia zarađuje hrpu novca… Svi ostali – podatkovni centri, programeri LLM-ova, programeri softvera koji koriste LLM-ove – svi stvaraju velike gubitke”, kaže on, prenosi Index.
“Posljedično, da bi se proces održao, potrebno je kontinuirano financiranje, zbog čega to izgleda kao vječna potraga za novcem. Ali unatoč svemu tome, ne postoji očit način da se to zapravo pretvori u profit. To je nada umjesto realnih očekivanja… Kad ponestane investitora, onda će se cijela stvar urušiti.”
Prema njemu, spremnost rizičnog kapitala za financiranje startupa opada, ostavljajući kao glavne izvore financiranja SoftBank, neke države poput Saudijske Arabije i na kraju samu Nvidiju.
Iako smatra da se mjehur još ne ispuhuje, Garran vjeruje da se vrhunac približava.
“S AI-jem, ne mogu reći da se počinje ispuhivati. Tek smo tjedan dana nakon najviših razina svih vremena, pa bi bilo arogantno reći da je to definitivno bio vrhunac. Ali svakako se približava.”
Dva scenarija
Na pitanje što ako je pompa stvarna, Garran nudi dva moguća scenarija. “Jedna stvar je da mu treba više vremena da propadne nego što sam mislio. Da budem iskren, već je propao. A ako se u tom pogledu prevarim, jednostavno će nastaviti stvarati stvari koje nisu temeljno korisne za gospodarstvo.
Budući bruto domaći proizvod bit će niži nego što bi bio.” Drugi scenarij, u kojem bi netko mogao stvoriti “superinteligenciju”, smatra malo vjerojatnim.
“To potpuno mijenja svijet… Mogli bismo biti u nekoj vrsti utopije, ili bismo mogli biti u ‘Vrlom novom svijetu’…Da budem iskren, mislim da je to izvan naših trenutnih mogućnosti kao industrijskog društva da to ostvarimo. Ako se to počne mijenjati, onda ću se vrlo brzo predomisliti. Jednostavno to nisam vidio.”
