Tvrdnja Rusije da je Ukrajina izvela napad 91 dronom na osobnu rezidenciju Vladimira Putina zaprijetila je poremetiti višemjesečne pregovore o mirovnom sporazumu o okončanju invazije Moskve.
Ukrajinski čelnik Volodymyr Zelensky nazvao je te tvrdnje “potpunom izmišljotinom” s namjerom da postavi temelje za buduće udare na Kijev i druga područja Ukrajine.
“Siguran sam da jednostavno pripremaju teren za udare, vjerojatno na glavni grad, vjerojatno na vladine zgrade”, rekao je.
Činilo se da je Donald Trump pogođen ruskim tvrdnjama i rekao je da je “jako ljut” na vijesti o udarima. Ta je reakcija vjerojatno jedan od ciljeva optužbi Moskve – uz Trumpovu potporu koja se posljednjih mjeseci kolebala između Kijeva i Moskve.
Europa je nastojala podržati Kijev s visokom predstavnicom EU za vanjsku politiku Kajom Kallas koja je u izjavama u srijedu te tvrdnje nazvala “neutemeljenima” i “namjernim odvraćanjem pažnje”.
“Moskva ima za cilj poremetiti stvarni napredak Ukrajine i njezinih zapadnih partnera prema miru”, napisala je gospođa Kallas na X/Twitteru u srijedu.
“Nitko ne bi trebao prihvatiti neutemeljene tvrdnje agresora koji je neselektivno gađao ukrajinsku infrastrukturu i civile od početka rata.”
Gdje su se dogodili napadi?
Putinova rezidencija Valdai, također poznata kao “Uzhin” ili “Dolgiye Borody”, strogo je čuvani kompleks na obali jezera Valdai koji se nalazi 360 km (225 milja) sjeverno od Moskve. Gdje se on nalazio u vrijeme incidenta ostaje nepotvrđeno, iako se vjeruje da je bio odsutan od kuće.
Rusko ministarstvo obrane priopćilo je da je 91 bespilotna letjelica oborena na putu za Valdai, s 49 oborenih iznad regije Bryansk – koja je 450 km od Valdaia – jedna iznad Smolenska i 41 iznad gusto šumovite regije Novgorod.
Vojne sposobnosti Ukrajine
S tehničkog stajališta, Ukrajina ima oružje za napad na Putinovu predsjedničku rezidenciju pomoću udarnih bespilotnih letjelica i raketnih sustava, prema Oleksandru Kovalenko, ukrajinskom vojnom i sigurnosnom analitičaru za skupinu Information Resistance.
S rezidencijom smještenom 400 milja (650 km) od ukrajinske granice, lansirna mjesta mogla bi omogućiti napade do 430 milja (700 km) u Rusiju.
“Ukrajina posjeduje udarne bespilotne letjelice dugog dometa s dometom leta većim od 1.000 km, kao i raketne sustave koji su sposobni pokriti takve udaljenosti – točnije raketu R-360 Neptun i, naravno, raketu FP-5 Flamingo, koja je također sposobna doseći taj domet”, kaže Kovalenko. The Independent. “Dakle, tehnički bi takav napad bio moguć.”
Dokazi na terenu
Međutim, nekoliko komentatora ukazalo je na činjenicu da je pruženo malo dokaza za napade.
Institut za proučavanje rata (ISW), koji je obično u mogućnosti provjeriti udare, kaže da nema dokaza iz otvorenog izvora kao što su geolocirani videozapisi, vidljive aktivnosti protuzračne obrane, eksplozije ili dim, koji bi poduprli te tvrdnje. Za razliku od prethodnih napada bespilotnim letjelicama, čini se da ruski civili nisu objavljivali videozapise eksplozija, dima ili druge snimke na društvenim medijima.
Rekli su stanovnici Valdaija The Moscow Times da nisu čuli nikakve dokaze o vojnom napadu te noći.
“Nisu prijavljene sirene zračne opasnosti u tom području”, kaže Kovalenko. “Nisu otkriveni letovi bespilotnih letjelica prema Valdaiju. Da, dogodio se napad te noći – ali ne u smjeru Valdaija, a uključivao je znatno manji broj bespilotnih letjelica, koje su se kretale duž potpuno druge osi.”
Dodao je: “Sustavi protuzračne obrane u tom području te noći nisu bili aktivni. Lokalno stanovništvo nije prijavilo aktivnost protuzračne obrane. Niti jedan kanal za praćenje ili OSINT analitičari nisu zabilježili udare ili letove dronova tog razmjera u tom smjeru.”
Također je bilo nedosljednosti u broju bespilotnih letjelica koje su prijavile ruske vlasti, prema ISW-u. Lavrov je tvrdio da je iznad Novgoroda oboreno 89 bespilotnih letjelica, dok je ministarstvo obrane reklo da je broj bio 47.
Dok se čini da neki ruski telegram kanali pokazuju oblake dima u nekim regijama, oni nisu neovisno potvrđeni.
No, unatoč tome što je Kremlj prvotno rekao da neće pružiti dokaze koji bi potkrijepili svoje vrlo ozbiljne optužbe, Ministarstvo obrane objavilo je u srijedu snimke za koje se nadalo da će izazvati Kijev.
Prikazivao je vojnika kako stoji pored fragmenata naprave za koju se tvrdi da je oborena nedetonirana ukrajinska dron Chaklun-V koja nosi eksplozivnu napravu od 6 kg. Ministarstvo nije objasnilo kako je znalo koja je namjeravana lokacija i cilj uređaja.
Nadalje, nekoliko ljudi, uključujući Matthewa Whitakera, američkog veleposlanika pri NATO-u, šefa vanjske politike Kallasa i izvora bliskog Macronu, svi su izrazili sumnju u istinitost incidenta.
“Nije jasno je li se to stvarno dogodilo”, rekao je Whitaker za Fox Business, rekavši da želi vidjeti američke obavještajne službe o incidentu.
Prošle strategije Ukrajine
Neki vjeruju da bi Ukrajina bila lukava kada bi ciljala na simbolična mjesta visoke vrijednosti jer se ne može mjeriti s ruskim vojnim sposobnostima.
Ukrajina je ranije koristila kamuflirane bespilotne letjelice lansirane iz kamiona za napade duboko u Rusiji i ima povijest atentata na ruske vojne osobe.
Napadi su također uslijedili nekoliko dana nakon što se činilo da Zelenski želi smrt Putinu u božićnoj poruci.
Rusija je 2023. optužila Ukrajinu da je dronovima napala Kremlj u pokušaju atentata na Putina. Tvrdnje su u to vrijeme bile naveliko osporavane, a Ukrajina je zanijekala bilo kakvu umiješanost optužujući Rusiju da je proizvela eskalaciju rata.
Ali a New York Times istraga je kasnije otkrila da američke obavještajne agencije vjeruju da ukrajinske sigurnosne službe stoje iza napada, ali da nije jasno jesu li Zelensky ili drugi dužnosnici bili svjesni sheme.
