Glavna studija više od 200 toplotnih valova u ovom stoljeću otkrila je da čak jedan od četiri ne bi bilo moguće u svijetu bez globalnog grijanja vođenog na ljudima.
Znanstvenici su analizirali 213 toplotnih valova između 2000. i 2023. godine, od smrtonosnog europskog ljeta 2003. do rekordno pacifičkog pacifičkog toplinske kupole 2021. godine, a otkrili su da je svaki pojedinačni intenzivniji i vjerojatniji klimatskom krizom.
Studija, objavljena u Prirodatakođer su otkrili da je mala skupina od samo 14 tvrtki, koja se sastoji od najvećih svjetskih proizvođača fosilnih goriva i cementa, povezana s otprilike trećinom svih dodatnih toplinskih goriva današnjih krajnosti.
Te tvrtke uključuju Saudi Aramco, ExxonMobil, BP, Shell, Gazprom i državnu industriju ugljena u Kini, Iranu i Indiji.
Iako su znanstvenici također naglasili da su toplinski valovi prirodni dio klimatskog sustava, dokazi pokazuju da su njihov intenzitet i učestalost radikalno preoblikovani industrijskim emisijama.
“Metaanaliza tijekom vremena pokazuje da se krajnost toplinskih valova sve više i brže raste zbog klimatskih promjena, kako u intenzitetu i vjerojatnosti”, napisali su autori.
Istraživači su otkrili da bi se ovi veliki emiteri mogli povezati s pojavom između 16 i 53 toplotni valovi koji bi inače bili gotovo nemogući.
Srednje procjene ukazuju na to da je u usporedbi s 1850–1900, toplotni valovi postali 20 puta vjerojatniji između 2000. i 2009. i 200 puta veće vjerojatnije od 2010. do 2019. kao rezultat emisije ugljika čovječanstva.
Intenzitet toplinskih valova povećao se za 1,4 C od 2000. do 2009., 1,7 C tijekom 2010. do 2019. i 2,2 C od 2020. do 2023. godine, pokazala je studija.
Nalazi bi mogli imati velike posljedice za tekuće klimatske tužbe. Sudovi i donositelji politika često su se borili za izravno povezivanje korporativnih emisija s određenim katastrofama, ali sve veći broj studija sada pronalazi podatke kako bi tvrtke bile izravno odgovorne za ekstremne vremenske događaje.
Takvi nalazi također mogu povećati pritisak na vlade da djeluju brže kako bi smanjile emisije. Ujedinjeni narodi su više puta upozoravali da je ekstremna vrućina jedna od najsmrtonosnijih posljedica klimatske krize, a Svjetska zdravstvena organizacija procjenjuje da toplotni valovi već ubijaju desetke tisuća ljudi svake godine. Godine 2023. toplinski valovi samo u Europi smatrani su odgovornima za smrt preko 40 000 ljudi.
“To je još jedan podsjetnik da retorika poricanja i anti-znanosti neće proći klimatsku odgovornost, niti će umanjiti sve veći rizik za život od toplinskih valova na našem planetu”, napisala je Karsten Haustein sa Sveučilišta u Leipzigu u Njemačkoj.
