Jadranka, lošinjski turistički div, u travnju je prošle godine dobio lokacijsku dozvolu za gradnju golf-kompleksa na otoku Cresu.
Najveći prigovori stručnjaka i aktivista gradnji golf-terena svode se na kritike vezane uz štetnost za okoliš te činjenicu da su oni najčešće tek povod za izgradnju turističkih smještaja. Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, koje je izdalo lokacijsku dozvolu, njihova mišljenja nisu zanimala, piše portal Oštro.
Jadranka koja je, prema podacima iz sudskog registra, ove godine preoblikovana iz dioničkog u trgovačko društvo u vlasništvu je Nikole Perenčevića i Tomislava Filipovića.
Perenčevići i Filipovići na Lošinju imaju nekoliko vila, a Oštrovo istraživanje otkrilo je kako se njihova imovina tada protezala od luksuznih stanova u elitnoj četvrti u Moskvi do umjetnina vrijednih 500 tisuća eura. Do 2019. godine Perenčevići su imali imovinu vrijednu najmanje 650 milijuna eura, nastavlja Oštro.
Malo o projektu
Predio na kojem se planira novi projekt Jadranke zove se Matalda. Nalazi se na južnoj trećini Cresa na zemljištu u vlasništvu Krčke biskupije zbog čega su 2014. godine s Jadrankom potpisali i ugovor o pravu građenja na 50 godina.
Oštro piše kako je u posjedu tog dokumenta u kojem stoji kako Krčka biskupija želi zadržati vlasništvo nad Mataldom, ali u isto vrijeme je »staviti u funkciju kojom će ostvariti korist za širu društvenu zajednicu i za samu Biskupiju«.
Na zemljištu od dobrih 320 hektara Biskupija će za 120 tisuća eura godišnje Jadranki omogućiti izgradnju “atraktivnih sadržaja koji objektivno nedostaju u turističkoj ponudi otoka Cresa i Lošinja”, stoji u ugovoru.
Matalda Resort Cres prema lokacijskoj dozvoli zauzimat će površinu od 317 hektara od čega je više od polovice predviđeno za dva golf-igrališta, dok će hoteli i vile, kako stoji u Informaciji za izdavanje studije utjecaja na okoliš, zauzimati površinu od oko 10 hektara. Projekt obuhvaća i izgradnju prilaznih cesta i parkirališta u resortu, heliodrom i pristanište za jahte.
Pitanje navodnjavanja, koje je najveći problem u izgradnji golf-terena na područjima kao što su jadranski otoci, planira se riješiti, između ostalog, izgradnjom postrojenja za desalinizaciju te gradnjom akumulacijskog jezera.
Ekološka bomba?
Ljudi poput profesora Aleksandra Racza sa Zdravstvenog veleučilišta u Zagrebu izjavljivali su kako golf kompleks ovdje može voditi devastaciji krajobraza i smanjenju bioraznolikosti, uz povećanu potrošnju vode i energije za navodnjavanje, moguće iscrpljivanje rezervi podzemne pitke vode te bioakumulaciju umjetnih gnojiva, pesticida, insekticida i herbicida
U Studiji o utjecaju na okoliš odobrenoj 2021. godine stoji kako će se za navodnjavanje koristiti voda iz akumulacijskog jezera: »Akumulacijsko jezero površine 3 ha i dubine 6 m, kapaciteta oko 165.000 m3, prihranjivat će se oborinama, pročišćenom vodom s prometnih površina, vodom s dijela popločenih površina i površina krovova, dijelom pročišćene sanitarne otpadne vode i desaliniziranom morskom vodom«. Ukupna dnevna količina vode iznosila bi 3000 – 3200 prostornih metara na dan.
Profesorica Lidija Runko Luttenberger s Tehnološkog fakulteta u Rijeci rekla je kako je postrojenja za desalinizaciju primjereno koristiti za zadovoljavanje temeljnih potreba za pitkom vodom stanovništva te da je uvjet za korištenje obnovljivih izvora energije, ali ne i za navodnjavanje golf-terena.
– Desalinizatoru se ovdje pribjeglo zbog evidentnog problema s vodoopskrbom otočnog područja, ali se nije cjelovito obradio aspekt njegovog utjecaja na iznimno bogat obalni ekosustav lokaliteta, čime je ozbiljno ugrožena tamošnja bioraznolikost – izjavila je Runko Luttenberger.
Sam golf ovdje prate i brojne građevine u funkciji turizma kao što su hoteli, vile, prometnice i marina, što je sve vezano na značajnu potrošnju vode, dodoala je profesorica što navodi na pitanje jeli ovdje na djelu proces pretjerane turistifikacije.
Za kraj, piše Oštro, objektivnost i validnost dokumentacije na temelju koje se donose planovi te ishode dozvole, kao što je slučaj sa studijama utjecaja na okoliš, u pitanje dovodi i činjenica što su im naručitelji sami investitori!
J.T.
