Jeo moćniku iz ruku, pa postao predvodnik nacionalista: Nepoznati uspon ‘omraženog’ Orbana

Završena je ‘diplomatska misija’ Mađarskog premijera Viktora Orbana koji je obavio posjete Ukrajini, Rusiji i Kini. I taj je njegov čin kao mnogo puta do sada potpuno podijelio mišljenja te ga EU birokrati prozivaju da je kao predsjedatelj Europskom unijom otišao na razgovore u Kremlj te upozoravaju da nema pravo govoriti u ime EU. On je sam rekao da nije niti govorio u ime EU, a dio simpatizera smatraju da Orban nastavlja suverenističku politiku te je ovime pokazao da se zalaže za završetak krvavog sukoba u Ukrajini.

A tko je čovjek od kojih se čelnicima u Bruxellesu diže kosa na glavi i kako se pretvorio u, među konzervativnijim dijelom stanovnika EU i posebno unutar Mađarske – predvodnika nove desne europske struje? Viktor Orban rođen je 1963. godine u ruralnoj obitelji srednje klase, a u Budimpešti je 1987. završio pravo. Pad komunizma je dočekao kao ambiciozni liberalni aktivist te je 1990. postao Sorosev stipendist, a iste je godine prvi put izabran kao zastupnik u mađarski parlament. Ipak, njegovim pravim početkom mnogi smatraju 1989., kada je održao vatreni govor u povodu ponovnog pokopa mađarskog komunističkog lidera Imre Nagya koji je bio na čelu mađarske pobune protiv SSSR-a 1956., a koju je Moskva ugušila u velikoj krvi.

Orbanova stranka Fidesz započela također je započela politički život kao izrazito liberalna, no kada je on preuzeo upravljanje strankom 1993., Fidesz se pozicionirao kao konzervativna stranka desnog centra. Analitičari svjedoče da je to isprva bio oportunistički potez mladog i ambicioznog političara, koji je prepoznao kakve ponude manjka na mađarskom političkom tržištu, no u međuvremenu je postalo jasno da je Orban itekako povjerovao u vlastitu demagogiju. Selidba Fidesza na desni centar izazvala je raskol u stranci, koja je na parlamentarnim izborima 1994. jedva prešla izborni prag od pet posto.

Veliki zaokret

A kako je došlo do velikog zaokreta u političkom smjeru, javnom nastupu i donošenju odluka? O tome smo razgovarali s geopolitičkim analitičarem Branimirom Vidmarovićem. O odlasku Orbana u Kijev, Kremlj i Peking, Vidmarović je rekao kako je riječ o jačanju Orbanove slike na domaćem terenu: “Motivacija Orbana je sasvim sigurno jačanje svoje slike u Mađarskoj. Od političkih motiva, to je i pokazivanje svoje neovisnosti o Europskoj uniji, pokazivanje dosljednosti između riječi i djela i također se pokušava kao Erdogan nekad na globalnoj razini prikazati kao mirotvorac što je zasigurno prestižnije”, smatra Vidmarović.

Objasnio je stav Orbana i Mađara oko Ukrajine: “Treba uzimati u obzir činjenicu da starije društvo Mađarske uvijek ima općenito problem s Ukrajinom, zbog povijesti, mađarske manjine, položaja i tako dalje. Orban je uspio dogovoriti s Ukrajinom 11 točaka poboljšanja odnosa mađarske manjine u Ukrajini što mu je plus u domaćoj priči. Isto tako smatra da treba zadržati dobre odnose s Rusijom, da ne treba birati stranu, da ukrajinski rat jest tragedija. Dakle on nema drugačiji pogled o ratu u Ukrajini u smislu da umanjuj žrtvu Ukrajine, ali se razlikuje od Bruxellesaa jer smatra da to nije potpuni europski rat i želi ga što prije zaustaviti”, smatra Vidmarović.

Izvješća da je Orban sutra u Moskvi: Reagirali Michel i Tusk

Povratak Trumpa?

Analitičar smatra kako se Orban sprema i za povratak Donalda Trumpa u Bijelu kuću. “Očito on očekuje da će se Trump vratiti, komunicira jednako dobro s Trumpom, Putinom i Kinezima. On je tu četvrta točka koja spaja i jako dobro se u tom snalazi. Priče o tome da je on ruski igrač, to su gluposti. On ima određeni stav prema Rusiji, nije prijateljski, nego objektivan i da treba surađivati, ali za početak da treba rat zaustaviti”, rekao je Vidmarović.

A kako je Orban uspio doći do političkih visina? “Počeo je kao mladi reformator, kao antikomunist, kao veliki demokrat i to ga je uvelo u politiku. To je standardna transformacija od mladog idealista koji se transformirao u realista što je normalno za zemlje istočnog bloka. Vidimo to i na primjeru Poljske, baltičkih zemalja i čak kod nas, nakon pada komunizma naša društva ako generaliziramo su dosta nacionalistička. Borba protiv komunizma nije bila za zapadne ideale i demokraciju, nego za suverenitet. Zato je pogrešno smatrati da je Orban izdao te ideale, upravo suprotno. Za svakog starijeg Poljaka, Mađara i Hrvata je slušanje Bruxellesa jednako izdaji, zato se to dogodilo u Mađarskoj s Orbanom”, opisao je analitičar.

Zanimljiva povijest

Na koncu, Vidmarović je opisao vezu između Orbana i Georgea Sorosa. “Ne mogu ući u glavu Orbana da znam kako je razmišljao, ali mi se čini logično da u početku dok je teško stanje u državi, nema novaca, treba se brzo prebaciti na tržišno gospodarstvo i onda dolazi čovjek koji nudi pomoć, obnovu, obrazovne programe, štampanje udžbenika i tu  postoji među njima ta veza, Orban je uskočio na taj vlak. Druga stvar je što onda kada se gradi nacionalnu državu, onda dolazi do točke kad se počinje razilaziti sa stavovima Sorosa. Jer je Soros pod stare dane odlučio uništiti nacionalnu državu, strah od Holokausta mu je veći od nacionalne države. On je odlučio iskorijeniti nacionalizam jer je ono za njega zlo. Temeljne vrijednosti su im se počele razilaziti i nema povratka”, zaključio je Vidmarović.