Novoizgrađeni trajektni pristan u luci Ubli na Lastovu posljednjih mjeseci izazvao je ozbiljnu stručnu i javnu polemiku vezanu uz sigurnost priveza i operativnu funkcionalnost luke. U središtu rasprave nalazi se sukob između iskustva zapovjednika u stvarnim pomorskim uvjetima i projektantsko-administrativnog pristupa koji se oslanja na formalnu ispunjenost propisanih procedura.
Zapovjednik Jadrolinije upozorava da je novi pristan loše pozicioniran i izložen valovima koji s otvorenog mora ulaze u uvalu smjerom Kopište – prolaz Vlašnik–Bratin. Prema njegovim navodima, trajekt se na vezu stalno ljulja, čak i pri naizgled mirnim vremenskim uvjetima. Ističe kako je ukrcaj i iskrcaj putnika i vozila otežan, noćni boravak broda rizičan, te da je samo pitanje vremena kada bi moglo doći do ozbiljne nesreće. Zbog toga brod nakon dolaska radije noći u sigurnijoj luci u Veloj Luci.
Posebno problematičnim smatra činjenicu da su u maritimnim i okolišnim studijama korišteni meteorološki podaci s postaje u Dubrovniku, udaljenoj oko 60 nautičkih milja, uz zaključak da značajni val u luci ne prelazi 0,55 metara. Te nalaze osporava snimkama stvarnog ponašanja broda na vezu. Također upozorava da luka još nema uporabnu dozvolu, zbog čega zapovjednici u praksi snose punu odgovornost za sigurnost broda, posade i putnika.
S druge strane, Lučka uprava Dubrovačko-neretvanske županije, na čelu s ravnateljem, navodi da je luka projektirana i izgrađena u skladu s važećim prostornim planom te uz izradu svih potrebnih stručnih podloga, uključujući batimetriju, geotehničke analize i maritimnu studiju, na koju je dana suglasnost nadležne Lučke kapetanije. Ističu kako su razmatrane i alternativne varijante dogradnje luke, ali su odbačene zbog znatno većih dubina, višestruko većih troškova te infrastrukturnih i okolišnih ograničenja povezanih sa statusom Lastova kao parka prirode.
Prema stajalištu Lučke uprave, problem nije univerzalan jer luku koriste i drugi zapovjednici, a pojava valova dugog perioda, tzv. „mrtvog mora“, poznata je i teško u potpunosti izbježna bez izgradnje dodatnog lukobrana. Trenutačno se ne planiraju dodatni građevinski zahvati, no najavljeno je praćenje situacije u eksploataciji.
Rasprava o luci Ubli ne može se promatrati izvan šireg okvira hrvatskog PSO modela pomorskog linijskog prijevoza. U skladu s Uredbom (EZ) 3577/92, PSO linije predstavljaju linije od javnog interesa koje povezuju otoke s kopnom ili međusobno. U Hrvatskoj je Jadrolinija, kao brodarsko društvo u stopostotnom državnom vlasništvu, de facto monopolist na većini tih linija. Država određuje linije, red plovidbe i subvencionira gubitke, dok se PSO ugovori često produljuju bez temeljite evaluacije stvarne operativne učinkovitosti i sigurnosti.
Jedan od ključnih problema takvog sustava jest asimetrija odgovornosti: zapovjednik broda snosi kaznenu i profesionalnu odgovornost za sigurnost plovidbe i priveza, dok projektanti infrastrukture, naručitelji i država u pravilu ne snose neposrednu operativnu odgovornost. Infrastrura i brodovi pritom nisu uvijek projektirani kao jedinstven funkcionalni sustav.
Usporedba s drugim europskim PSO modelima dodatno naglašava razlike. U Norveškoj se PSO koristi kao tehnološki i sigurnosni instrument, s redovitim natječajima, jasnim ugovornim pokazateljima uspješnosti i integriranim projektiranjem luka i brodova. Ako se utvrdi da luka ne pruža sigurnost, linija se privremeno suspendira ili se infrastruktura rekonstruira. Danski model PSO-a snažno se oslanja na regionalnu razinu, tržišnu disciplinu i modularna lučka rješenja s naglaskom na pouzdanost i putničko iskustvo. U Ujedinjenom Kraljevstvu ugovori jasno razdvajaju političku, tehničku i zapovjednu odgovornost, a operateri imaju pravo odbiti korištenje infrastrukture koja se pokaže nesigurnom. Italija, iako po političkom utjecaju bliža hrvatskom modelu, pokazuje veću fleksibilnost u naknadnim infrastrukturnim korekcijama.
Slučaj luke Ubli stoga se nameće kao tipičan primjer hrvatskog PSO problema: linija mora ploviti, luka je formalno ispravna, zapovjednik snosi sav operativni rizik, dok sustav nema jasan mehanizam za privremeno zaustavljanje korištenja infrastrukture u situacijama kada se pokaže da ona operativno ne funkcionira kako je predviđeno. U norveškom ili britanskom modelu takva bi situacija dovela do privremene obustave linije ili revizije projekta luke. Upravo taj izostanak sustavne „pauze za provjeru“ ostaje ključno otvoreno pitanje hrvatskog pomorskog sustava.
Kapetan Milo Miklaušić
PROČITAJTE JOŠ:
VIDEO Kapetan ozbiljno upozorava: “Nova luka na Lastovu nema dozvolu, nije sigurna, u elaboratu koristili podatke za visinu valova u 60 milja udaljenom Dubrovniku!”
Kapetan Jadrolinijinog trajekta Grgo Dujmović, tvrdi da je nova trajektna luka Ubli na Lastovu opasna i smještena na pogrešnom mjestu. Prema Dujmoviću, unatoč uloženim milijunima eura, luka nema uporabnu dozvolu, te se ukrcaj i iskrcaj putnika i vozila obavljaju na odgovornost zapovjednika. Dujmović, koji je odnedavno u mirovini,
Kapetan Jadrolinijinog trajekta o novom pristaništu na Lastovu snimio video i ozbiljno upozorio: “Neka nam dragi Bog bude svima na pomoći!”
Kapetan Jadrolinijinog trajekta Korčula, Grgo Dujmović, više je puta izlazio u javnost sa stručnim analizama, ali i kritikama koje upućuje odgovornima u pogledu sigurnosti plovidbe, putnika, ali i trajekta za kojeg odgovara. Oglasio se i ovaj put o poteškoćama na novoizgrađenom trajektnom pristanu u luci Ubli. Njegov osvrt,
Dugogodišnji kapetan Jadrolinije u otvorenom pismu Butkoviću: “Ministre, ovo su ozbiljni sigurnostni problemi s novom lukom u Ublima na Lastovu!”
Jadrolinijinog kapetana Grgu Dumovića, čitatelji Morskog HR upoznali su kad je javno upozorio na kaos na moru splitskog akvatorija i ispred splitske luke s kojim se kao zapovjednik broda koji prevozi putnike, svakodnevno susreće. Da su ga poslušali tad, vjerojatno je da bi se spasio i jedan ljudski život koji
Lučka uprava detaljno o prozivkama kapetana Jadrolinije za novu luku Ubli na Lastovu: “Kako to da smeta samo jednom kapetanu?”
Nakon prozivki dugogodišnjeg kapetana Jadrolinije Grge Dujmovića o novoj luci Ubli na otoku Lastovu koja, prema njegovom sudu, ali i konkretnim primjerima koje je naveo, nije sigurna i kvalitetno sagrađena za tipove brodova koji tamo pristaju, odgovorili su iz Lučke uprave Dubrovačko-neretvanske. Ravnatelj ŽLU Dubrovačko-neretvanske, kapetan Anton Banova
