Europska unija će odobriti bugarsko usvajanje eura 1. siječnja 2026., čime će zemlja postati 21. članica europske monetarne unije, piše Politico.
Nekoliko dužnosnika reklo je za Politico da se očekuje da će Europska komisija i Europska središnja banka (ECB) nakon višegodišnjeg čekanja napokon dati svoj blagoslov u izvješću koje će biti objavljeno iduće srijede.
Uvođenje eura u Bugarskoj trebalo bi ojačati trgovinu s ostatkom bloka, smanjiti troškove transakcija i ojačati bugarski utjecaj u Bruxellesu.
“Pridruživanje europodručju ćsamo će ojačati bugarski suverenitet, sudjelovat ćemo u procesu donošenja odluka ECB-a”, kazao je bugarski ekonomist i bivši potpredsjednik vlade Atanas Pekanov za Politico.
Desetljećima je bugarska valuta lev bila vezana za euro, no zemlja nije imala pravo glasa kada je riječ o monetarnoj politici ECB-a jer nije bila članica.
Ako Bugarska usvoji euro kao što je planirano 2026., čelnik bugarske središnje banke će postati dio Upravnog vijeća ECB-a. Međutim, budući da će Bugarska biti tek 13. najveća članica unije, na koju će se odnositi manje od jedan posto BDP-a europodručja, njen će utjecaj u Vijeću biti ograničen.
Zabrinutosti
Ipak, kritičari upozoravaju da potez sa sobom nosi određeni rizik. Uvođenje zajedničke valute bi moglo, naprimjer, prouzročiti barem jednokratno povećanje cijena, što bi osobito pogodilo siromašnija kućanstva u ruralnim krajevima dok bi poduzeća imala koristi od promjene valute.
Srednjoročno, niske lokalne cijene se u pravilu prilagođavaju višim europskim normama zahvaljujući povećanoj trgovini unutar bloka. To je bio model u zemljama koje su nedavno usvojile valutu koje su se sve suočile s povećanjem inflacije.
Strahuje se od toga da će najoštrija inflacija zahvatiti osnovne potrepštine poput povrća, naročito u ruralnim krajevima gdje potrošači imaju manje izbora.
“Ruralni glasači su skeptični ne zato što su euroskeptici, već zbog strahova od povećanja životnih troškova”, rekao je Pekanov, koji se zalaže za uvođenja eura.
Reagirajući na takve zabrinutosti bugarski predsjednik Rumen Radev uzburkao je duhove nakon što je ranije ovog mjeseca objavio da želi održati referendum kako bi se odgodio ulazak u europodručje.
Međutim, to vjerojatno neće dozvoliti ustavni sud koji je već ranije presudio da bi takvo glasanje bilo protuustavno.
Predsjednikova objava također nije popularna u parlamentu, gdje većina bugarskih stranaka podupire usvajanje eura.
Bugarski premijer Rosen Željazakov je u utorak kazao: “Nema smisla da u vrijeme kada bi nacija trebala biti uvjerena u to da će uvođenje eura samo pomoći konkurentnosti našeg gospodarstva, da mi uvodimo debatu koja zapravo manipulira ljudima i usađuje im strah”.
Sofija je trenutno na putu prema tome da ispuni sve kriterije za ulazak u europodručje nakon što je snizila inflaciju na ciljanu razinu, što je dosad predstavljalo jednu od najvećih prepreka u procesu.
Kako bi se pridružila bloku, prosječna stopa inflacije u Bugarskoj od travnja 2024. do travnja 2025. mora biti unutar 1,5 postotnih bodova od stope triju zemalja članica s najnižom inflacijom.
To su 2024. bile Irska (jedan posto), Italija (1,4 posto) i Luksemburg (1,6 posto).
Inflacija je u Bugarskoj pala s 4,7 posto 2023. na 2,6 posto u 2024. No, očekuje se da će narasti na 3,6 posto ove godine, dosta iznad stope europodručja koja za 2025. iznosi 2,1 posto, uglavnom zbog povećanja PDV-a na mnoge proizvode početkom godine.
