Krajem prošlog tjedna dogodio se strašan teroristički napad na božićnom sajmu u njemačkom gradu Magdeburgu, u kojem su poginule četiri osobe, među njima i jedno dijete, dok ih je 200 ozlijeđeno, kad se muškarac automobilom zaletio u posjetitelje. Napad je počinio liječnik porijeklom iz Saudijske Arabije koji se deklarirao kao borac protiv islamizacije Njemačke i podržavatelj radikalno desne stranke Alternativa za Njemačku (AfD).
Polovicom prosinca pala je njemačka vlada nakon što je Bundestag izglasao nepovjerenje kancelaru Olafu Scholzu iz SPD-a. Od ukupno 717 glasova, tek je 207 zastupnika glasalo za Scholza, 394 ih je bilo protiv, dok je 116 bilo suzdržano. Scholzu je bilo potrebno 367 glasova povjerenja kako bi “preživio” glasanje. Sve se to događa u trenutku kada se Njemačka suočava s teškom gospodarskom krizom, dok oko sto tisuća radnika u devet tvornica Volkswagena strepi od otkaza i smanjenja plaće. Upravo njima je u proračunu za 2025. htio pomoći bivši kancelar Scholz, ali se tome usprotivio Christian Lindner koji inzistira na politici štednje. Najizgledniji kandidat za novog kancelara je Friedrich Merz, dugogodišnji politički suparnik Angele Merkel, trenutačni predsjednik CDU-a.
O tim temama tjednik Nacional razgovarao je s Josipom Juratovićem, dugogodišnjim zastupnikom SPD-a u njemačkom parlamentu. Rođen u Koprivnici, Juratović je preselio u Njemačku po završetku osnovne škole i jedan je od rijetkih iseljenika koji je uspio na njemačkoj političkoj sceni. U SPD se učlanio 1982., od 1983. član je sindikata IG Metalla, a 1984. postao je i povjerenik tog sindikata u tvornici automobila AUDI AG u Neckarsulmu. Kao kandidat SPD-a pobijedio je u svojoj izbornoj jedinici Heilbronn i 2005. postao prvi izvorni hrvatski zastupnik u Bundestagu. Nakon toga, biran je u njemački parlament još četiri puta.
NACIONAL: Kako komentirate stravični teroristički napad na božićnom sajmu u Magdeburgu? Jesu li Nijemci u strahu?
Strašna tragedija u Magdeburgu sve nas je duboko pogodila i nakratko ostavila u beznađu kako u budućnosti spriječiti nešto slično. Nažalost, mjere predostrožnosti koje bi pružile apsolutnu sigurnost gotovo su nemoguće. Tim više što svaka mjera predostrožnosti znači još veća ograničenja slobode kretanja te ograničenja privatnosti svakog pojedinca. Pandemija covida-19 najbolje nam je pokazala kako se društvo s mjerama predostrožnosti radikalizira i dijeli. Strah i oprez s jedne strane te nezadovoljstvo mjerama s druge sve više jačaju, pri čemu svi od politike očekuju rješenja koja ona ne može u potpunosti zadovoljiti.
NACIONAL: Hoće li i na koji način ovaj tragični događaj utjecati na izbore? Naime, počinitelj, psihijatar, imigrant iz Saudijske Arabije deklarirao se kao podržavatelj AfD-a.
To znači da će radikalne poruke dobivati sve veći značaj, po cijenu gubitka demokratskih vrijednosti, prije svega prava i sloboda pojedinca. Ipak, nadam se da će zdrav razum kod velike većine građana prevladati te da će shvatiti kako je strah najlošiji savjetnik i konačna pobjeda onih koji, osim straha, nemaju ništa drugo za ponuditi.
‘Nadam se da će zdrav razum kod velike većine građana prevladati te da će shvatiti kako je strah najlošiji savjetnik i konačna pobjeda onih koji, osim straha,
NACIONAL: Zašto je došlo do raspada semafor-koalicije? Oko čega se nisu mogli složiti SPD, Zeleni i Liberali?
Imali smo koaliciju koja je radila pod jako otežavajućim uvjetima. Prije svega, imali smo pandemiju koronavirusa, nakon toga tranziciju u gospodarstvu, krize, ratove i globalna preslagivanja. Ta je koalicija u ovakvim burnim vremenima trebala dati jasnije odgovore s tri različite ideološke pozicije. Liberali su više na strani gospodarstva, tržišta i poduzetništva, ali tu svoju politiku pokušavaju ostvarivati kroz štednju i tako graditi budućnost, što je jako teško. Zeleni su vrlo progresivni oko ekonomskih pitanja koja su također jako bitna, dok Socijaldemokrati nastoje graditi budućnost, uz poštovanje socijalne pravde. Takva se koalicija ideološki nikako nije mogla podudarati i to je dovelo do toga da su Liberali odjednom preuzeli ulogu opozicije unutar vladajuće koalicije i to prije svega kroz svog ministra financija Christiana Lindnera. On nije uspio složiti proračun tako da se ne zadužimo, što je nužno zbog investicija za budućnost. A na drugoj strani nije uspio uskladiti proračun tako da ne dolazi do problema kod ukidanja socijalnih davanja koja su isto tako neophodna. Proračun nam je drugi put osakaćen, nije prošao, i zbog toga se ne može ništa planirati. Došlo je i do ekonomske krize, što je logično, jer nema investicija. Tako da više nije bilo mogućnosti za daljnju suradnju.
NACIONAL: Je li se moglo izbjeći izglasavanje o povjerenju vladi?
U ovoj situaciji u kojoj smo se našli nije bilo moguće. Jer Liberali su, kao što se uspostavilo, dulje vrijeme planirali izlazak iz te koalicije, samo nisu znali na koji način, a da sami sebe ne oštete. No na kraju je, zahvaljujući medijima, razjašnjeno kako je došlo do tog raskola. Moram reći da smo mi, Socijaldemokrati i Zeleni bili spremni na to, jer su Liberali kroz svoje ponašanje pokazivali da su bili nesretni s tom koalicijom koja je tražila jasnije odgovore za budućnost. U toj budućnosti trebamo daleko više investicija, što nam dokazuju i primjeri ostalih zemalja.
NACIONAL: Velike su potrebe za ulaganjima u infrastrukturu – kolike i kako se to može ostvariti?
Najmanje 600 milijardi eura treba ubaciti u obnavljanje i moderniziranje infrastrukture, bez čega nema napretka. No s politikom štednje na kojoj su inzistirali Liberali to nije bilo moguće. Zato je bilo jasno da nećemo izdržati u koaliciji sa strankom koja sve investicije koči. Ako sve države ulažu, morala bi i Njemačka. Na primjer, SAD je ubacio 288 milijardi dolara u gospodarstvo kako bi olakšao tranziciju i rješavanje ekoloških pitanja, Japan se zadužio 200%, Francuska je zadužena preko 100%, a najviša stopa zaduženja u Njemačkoj bila je 60%, što jednostavno nije dovoljno.
NACIONAL: U svom obraćanju Scholzu čelnik CDU-a Friedrich Merz ga je optužio kako ostavlja zemlju u jednoj od najvećih ekonomskih kriza u poslijeratnoj povijesti. Rekao je i da je Njemačka samo dva puta bila u recesiji dvije godine zaredom. Jednom za vrijeme Gerharda Schrödera, drugi put sada. Kako to komentirate?
To što Merz kaže je činjenica. Međutim, recesija se za vrijeme Gerharda Schrödera dogodila zato što je Kohlova vlada ostavila zemlju u takvoj situaciji. Iza njega ostali su problemi koje je Schröder sa svojom poznatom agendom 2010. riješio i od čega je, na kraju krajeva, profitirala i Angela Merkel. Ako govorimo o ekonomskom uspjehu, onda su na tom planu najuspješniji i najbolji ekonomisti bili upravo kancelari iz redova SPD-a. To je bio Schmidt, još sedamdesetih godina, koji je riješio krizu oko pitanja nafte, nakon toga Schröder i onda Scholz, koji je momentalno najiskusniji političar Njemačke. Logično je da Merz, kao predstavnik opozicije, mora stvarati sliku u javnosti da je Njemačka u lošoj situaciji. Međutim, moram nešto istaknuti, pored svih tih problema koje sam nabrojao, Njemačka je trenutno treća ekonomska sila svijeta. Upravo za vrijeme Scholzove vlade popela se s četvrtog na treće mjesto. Ako je tako loše u Njemačkoj, kako to Merz opisuje, ja se pitam što je onda s drugim zemljama i drugim vladama. A ako je Njemačka u političkoj i gospodarskoj krizi, onda je tome razlog činjenica da se ne zna s čime se može računati i koliko ima novca na raspolaganju.
Josip Juratović prvi put je u Bundestag izabran 2005., a od tada je biran još četiri puta. FOTO: Bundestag
NACIONAL: Koji su konkretni razlozi za takvu situaciju?
Upravo nam su nam Merz i njegova stranka uskratili 60 milijardi eura, jer su tužili vladu Saveznom ustavnom sudu u Karlsruheu, i on je donio odluku kojom je zabranjeno da se 60 milijardi eura preostalih iz fonda za borbu protiv korone prebaci u fond za zaštitu klime i razvoj gospodarstva. Sada je na raspolaganju 80 milijardi u proračunu, s kojima nitko ne zna kako raspolagati, jer proračun nije prošao. I to zahvaljujući i Liberalima i CDU-u koji stvaraju klimu u društvu kako je Njemačka na rubu propasti. U biti, Njemačka u usporedbi sa svim ostalim zemljama, u situaciji u kojoj vlada globalna kriza, stoji sasvim dobro.
NACIONAL: S druge strane, ministar iz redova Zelenih i njihov glavni kandidat, Robert Habeck izjavio je kako Njemačka treba reinvestirati sama u sebe još jedanput i tako potaknuti rast ekonomije. Je li to na tragu onoga što predlaže SPD?
Upravo tako. Htio bih to slikovito opisati na primjeru jedne obične obitelji. Ako se obitelj nalazi u krizi, onda možda frižider neće biti dupkom pun i pokušat će se tako uštedjeti. Ali ako vam krovište prokišnjava, onda se morate zadužiti da biste to krovište popravili, jer će vam inače propasti cijela kuća. U situaciji u kojoj se radi o transformaciji društva i gospodarstva, kada su globalni procesi takvi kakvi jesu, pri čemu ne znamo kakav će biti odnos SAD-a na čelu s Donaldom Trumpom prema Europi, prije svega prema Njemačkoj, koja je lokomotiva europskog gospodarstva i kakvi će biti transatlantski odnosi, trebamo prije svega snažno gospodarstvo koje će krenuti dalje. Jer samo poziciju snage uvažavaju i Rusi i Kinezi i Amerikanci i svi ostali globalni akteri.
NACIONAL: Što ćete ponuditi kao rješenje za oporavak gospodarstva i pomoć radnicima Volkswagena?
Kriza Volkswagena je prije svega kriza lošeg menadžmenta u tvrtki, počevši od skandala oko dizela pa do podcijenjenosti razvoja kineske industrije na tom planu. S političkog gledišta trenutno je najbitnije da stvorimo stabilnu vladu, bez obzira na to kako ona izgledala u budućnosti. To je važno kako bi gospodarstvo znalo s čime može računati i da može ponovo profunkcionirati. Tako bi bila sigurna radna mjesta, a sigurna radna mjesta znače i socijalnu sigurnost. Mi socijaldemokrati logično uvijek zastupamo teme vezane uz interese radništva i sigurnost radnih mjesta. To je naša kultura i naš korijen. Ali smo isto tako svjesni da se to može osigurati jedino uz rast gospodarstva i ekonomije koji će biti socijalno pravedni. Naravno, pod novim sigurnosnim i ekološkim uvjetima. Osim toga, za sigurnost radnika je neophodno osigurati mirovinski i zdravstveni sustav, jer ga treba reformirati, to su teme na kojima inzistira SPD. Dakle, ključne su nam socijalne teme povezane uz gospodarstvo.
NACIONAL: Ankete vam predviđaju tek 15% podrške. Mislite li da je to moguće popraviti u predizbornoj kampanji?
Aktualne ankete nam govore da smo sada preko 20%, dok se CDU spušta s 33% na oko 29%. Dakle, razlika se smanjuje. Htio bih samo napomenuti da smo prije posljednjih izbora bili na 12%, da bismo došli na 25,6% i na kraju bili najjača stranka i postavili svog kancelara. Isto tako će biti i ovaj put. Jer Friedrich Merz je jako žustar u svojim nastupima, ali njegov program ostavio je otvorena pitanja kako će se financirati. A na drugoj strani imamo Olafa Scholza koji je najiskusniji političar Njemačke i zato, kada će se na kraju između Merza i Scholza odlučivati tko će bi kancelar, mislim da je Scholz u velikoj prednosti.
NACIONAL: Merz je po obrazovanju korporativni pravnik koji posjeduje veliko privatno bogatstvo, između ostalog i dva aviona. Koliko mu to šteti u zemlji u kojoj se inzistira na štednji?
Ta privatna imovina neće biti u fokusu, osim ako iza toga ne stoji neki skandal. Njemački birači prvenstveno gledaju od čega će društvo imati najviše koristi. Odnosno tko što nudi i koliko je to vjerodostojno. A tu mislim da po vjerodostojnosti Scholz vodi.
‘Sve demokratske stranke izjasnile su se da nema koalicije s AfD-om ni s radikalnom strujom bilo koje vrste. U kampanji svatko pokušava pridobiti glasove birača, ali nakon izbora mora se uspostaviti dijalog’
NACIONAL: Koliki udar na njemačko gospodarstvo predstavlja prijetnja novoizabranog američkog predsjednika Trumpa da će uvesti tarife, odnosno carine na sve uvozne proizvode iz EU-a od 10 do 20%?
To je u svakom slučaju nešto o čemu treba ozbiljno razmisliti. Čim se uspostavi nova vlada u Njemačkoj, treba početi razgovore s novom vladom u Americi. Sada imamo i novu Europsku komisiju koja je počela rad, a nadam se da će se i Francuska stabilizirati. Izuzetno je važno i da se Europska unija posloži i djeluje usklađeno, prije svega s pozicije snage u pregovorima s kabinetom Donalda Trumpa. Nadam se da će biti svima jasno, i u Americi i u EU-u da je transatlantski odnos neophodan za održavanje i jednih i drugih na međunarodnoj sceni. Naše demokratske vrijednosti dijeli najviše 10-15% svjetskog stanovništva. Ako nismo svjesni toga što je na kocki, ako nećemo biti složni i usklađeni, mogli bismo izgubiti sve što smo mukotrpno gradili i vrijednosti koje nisu same po sebi održive, već se za njih treba boriti. Jedino zajedno možemo ostati na istoj razini s Kinom, Indijom, Rusijom, a tu je konačno i BRICS.
NACIONAL: Ako CDU dođe na vlast, što će se promijeniti u odnosu prema Ukrajini? Merz najavljuje slanje raketa Taurus, što je Scholz odbijao jer nije želio Njemačku dublje uvlačiti u taj rat.
U kampanji se teme polariziraju. Čak i kada bi došlo do toga da Merz bude kancelar, on će prije svega morati ići u koaliciju, što znači da će morati usklađivati stavove s koalicijskim partnerima. Tako da on sada može puno toga govoriti i obećavati kako bi prezentirao drugačije stavove od aktualne vlade, odnosno Scholza. No ako i kada jednom formira vlast, morat će se usuglasiti s partnerima. Koliko ja znam, Njemačka je oduvijek na planu vanjske politike nastupala usuglašeno, osobito u ovakvim situacijama. I zato se ništa bitno neće promijeniti prema Ukrajini koja je za nas jako bitna. Jer Ukrajina se ne bori samo za svoju slobodu, nego i za našu slobodu. Zato moramo maksimalno pomoći Ukrajini. No moram napomenuti kako je Njemačka do sada dala opreme i novca koliko je dao ostatak EU-a zajedno. Ali isto tako Njemačka je svjesna da mora biti oprezna, i to ne samo iz povijesnih razloga, već i sigurnosnih razloga, jer nitko ne zna na što je onaj psihopat od Putina sve spreman.
NACIONAL: Usprkos crnim prognozama, na nedavno održanim regionalnim izborima u pokrajini Brandenburg SPD je pobijedio AfD. Kolika je opasnost od jačanja krajnje desnice na saveznoj razini?
AfD ima određeni uspjeh na istoku Njemačke, što bi se dalo dublje analizirati. Tamo ljudi još uvijek smatraju da bivša Zapadna Njemačka previše dominira nad bivšom Istočnom Njemačkom. No to nije slučaj s cijelom Njemačkom. Prema anketama, AfD je na 15% i na tome će i ostati. Kad se to usporedi sa situacijom u Europi, Njemačka se s time može nositi. AfD nikada neće igrati neku od ključnih političkih uloga u Njemačkoj. Ja vjerujem u njemačku demokraciju.
NACIONAL: Iako vode u anketama, CDU i CSU, kao što ste rekli, neće moći sami sastaviti vladu. Jeste li spremni na koaliciju kako biste spriječili da AfD dođe na vlast?
Sve demokratske njemačke stranke jasno su se izjasnile da nema koalicije s AfD-om, niti s radikalnom strujom bilo koje vrste. U kampanji svako pokušava pridobiti glasove birača i isticati autentičnost. No nakon izbora mora se uspostaviti dijalog i pronaći kompromis. To je nešto na što se puno puta zaboravlja, najveća snaga demokratskog sustava je kompromis. Često se smatra da je kompromis znak slabosti. No upravo je suprotno. Kompromis znači da su svi pristali na neke ustupke kako bi osigurali bolju budućnost društvu u cjelini. Tko god formira vlast, svjestan je te nužnosti. Svi su svjesni toga da se Njemačka mora konkretno posložiti jer je njena uloga u EU-u, pa i globalno, prevažna. Ne možemo si više dopustiti luksuz bilo kakvih kriza.
NACIONAL: Prošli put kada je SPD bio u koaliciji s CDU-om nije dobro prošao.
Zato što se na kancelara uvijek gleda kao na vođu. No upravo je Scholz bio ministar za rad i socijalnu skrb u vrijeme bankarske i financijske krize. On je tada spasio njemačko gospodarstvo jer je osnovao fond koji je pomagao tvrtkama da ne otpuštaju radnike, koji su onda iskoristili taj period da se dokvalificiraju. Kad je kriza završila, te tvrtke nisu morale tražiti nove radnike, već su dobile jaču i bolju radnu snagu iz svojih redova. Angela Merkel je to prikazivala kao svoj uspjeh. Scholz je bio ministar financija i u posljednjoj koalicijskoj vladi. Imamo profesionalca koji jako dobro zna i razumije što treba učiniti u kriznim situacijama. Problem je da građani žele reforme, ali ne kod sebe. Isto tako, u politici imate političare i državnike. Političare koji obećavaju sve i svašta radije biraju, a državnike koji stvaraju obično kažnjavaju.
