Vlada Federacije Bosne i Hercegovine upoznala je Vijeće ministara BiH s napretkom realizacije projekta Južne plinske interkonekcije, no kako je Feni rečeno iz Vijeća ministara, razmatranje međudržavnog sporazuma koji BiH treba potpisati s Republikom Hrvatskom još nije bilo na dnevnom redu.
Ovu točku dnevnog reda treba nominirati državni ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Staša Košarac.
Vlada Federacije BiH je na jednoj od ranijih sjednica predložila da se u što kraćem roku formira pregovaračka delegacija sastavljena od predstavnika svih relevantnih institucija kako bi se što brže pristupilo potpisivanju sporazuma između dviju država.
Nakon što Vijeće ministara BiH usuglasi i odobri tekst sporazuma, proslijedit će ga Predsjedništvu BiH. Predsjedništvo bi potom trebalo donijeti odluku o prihvaćanju sporazuma i određivanju potpisnika u ime države.
Iz ureda predsjedatelja Predsjedništva BiH Željka Komšića Feni je potvrđeno da dokument, s obzirom na to da nije prošao proceduru Vijeća ministara, još nije dostavljen toj instituciji.
Projekt Južne interkonekcije podrazumijeva izgradnju novog plinovoda unutar BiH, koji bi preko Posušja i Zagvozda bio povezan s postojećom plinskom mrežom u Hrvatskoj, čime bi se otvorio alternativni pravac opskrbe plinom iz smjera LNG terminala na Krku.
Trenutačno je Bosna i Hercegovina u potpunosti ovisna o uvozu ruskog plina.
Ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković izjavio je da je prihvaćen prijedlog zakona o južnoj interkonekciji koji je izradila ekspertna skupina te da bi uskoro trebao biti upućen na razinu Federacije BiH.
„Mislim da će se to dogoditi što je brže moguće jer je to projekt iza kojeg čvrsto stoji američka administracija i nema nijednog oponenta. Čvrsto smo uvjereni da je ovo vrhunski ekonomski, geopolitički i infrastrukturni projekt, pogotovo jer ćemo zaobići ruski plin“, izjavio je Konaković za Fenu.
Realizacija projekta vezana je uz izmjene federalnog Zakona o plinovodu Južna interkonekcija BiH i Republika Hrvatska, koji je usvojen prošle godine u Parlamentu FBiH.
Početkom veljače ove godine stručna radna skupina finalizirala je nacrt izmjena tog zakona s ciljem prilagodbe modela realizacije projekta i omogućavanja sudjelovanja inozemnih investitora kroz koncesiju ili javno-privatno partnerstvo.
Federalni ministar energije, rudarstva i industrije Vedran Lakić kazao je Feni da je delegacija Vlade FBiH nedavno u Zagrebu razgovarala s predsjednikom Vlade Hrvatske Andrejem Plenkovićem, kao i s ministrima iz Vlade, ministrom mora, prometa i infrastrukture Olegom Butkovićem te ministrom gospodarstva Antom Šušnjarom o nastavku provedbe projekta.
Prema njegovim riječima, procedura potpisivanja međudržavnog sporazuma već je pokrenuta i trenutačno se nalazi u Ministarstvu vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, nakon što je upućena iz Vlade Federacije BiH.
„Uskoro se očekuje imenovanje pregovaračkog tima BiH na Vijeću ministara. Vjerujem da će i Republika Hrvatska ubrzo završiti svoj dio imenovanja te da ćemo vrlo brzo započeti razgovore. Plan je da u travnju u Dubrovniku, na jednoj od velikih konferencija, potpišemo međudržavni sporazum između Hrvatske i Bosne i Hercegovine“, naveo je Lakić.
Krajnji rok za provedbu kompletnog projekta je kraj 2027. godine, kada na snagu stupa odluka tijela Europske unije o zabrani uvoza fosilnih goriva, uključujući plin iz Rusije.
Prema važećem zakonu o južnoj interkonekciji, nositelj investicije je poduzeće BH-Gas, dok bi predloženim izmjenama investitor bio definiran kroz otvoren i transparentan postupak.
Lakić smatra da je model koncesije najrealniji za realizaciju projekta.
Južna plinska interkonekcija ocjenjuje se kao jedan od ključnih energetskih projekata za BiH, s ciljem osiguravanja dugoročne energetske stabilnosti i diversifikacije izvora opskrbe.
