Izmjene Zakona o mirovinskom i invalidskom osiguranju u dijelu parametara za povećanje mirovina mogu se očekivati ove godine, možda već u rujnu pred Parlamentom Federacije BiH, rekao je za Faktor Haso Halilović, zamjenik predsjedatelja Upravnog odbora Saveza udruga umirovljenika FBiH.
Dodaje kako bi se primjena mogla očekivati tek od siječnja 2026. godine, naglašavajući da nije realno do kraja ove godine očekivati izvanredno povećanje mirovina koje bi omogućile izmjene Zakona o MIO-u.
Primjena od 1. siječnja 2026. godine
Trenutno se mirovine u FBiH usklađuju jednom godišnje, 15. travnja, na temelju 50 posto rasta bruto domaćeg proizvoda i 50 posto rasta indeksa potrošačkih cijena. Umirovljenici sada traže da se mirovine usklađuju prema prosječnoj plaći u FBiH i troškovima života, u omjeru 60:40.
“Za izmjene Zakona o MIO-u ima vremena i mislim da ćemo do kraja kolovoza imati sastanak u Vladi Federacije BiH, barem tako očekujem. Naime, mi smo 2. lipnja imali zakazan sastanak u Vladi FBiH, ali je otkazan dva sata ranije, dok smo mi već bili u Sarajevu, zbog nepripremljenosti materijala. Mislim da bi na prvoj sjednici u rujnu Parlament FBiH mogao raspravljati o zakonu i to po hitnom postupku.
Znači, ima vremena da se usvoje izmjene i dopune zakona, međutim, nerealno je sada očekivati izvanredno povećanje mirovina, pogotovo jer je 70 milijuna KM otišlo na jednokratnu novčanu pomoć, a tražili smo da ide u izvanredno povećanje. Vlada je učinila po svom. Vidjet ćemo kakvo ćemo rješenje naći, a realno je očekivati da bi primjena zakona krenula od 1. siječnja 2026. godine”, govori Halilović.
Ponavlja kako je uvijek bolje trajno povećanje mirovina nego isplata jednokratnih pomoći.
“Bolje i dva posto povećanja nego jednokratna pomoć”
“Da vam kažem, bolje je i dva posto veća mirovina nego pomoć. Oni iz Vlade FBiH su nas odbili jer je to trajno i znaju da se na to moraju platiti doprinosi, a ovu pomoć ne moraju. I ovo što je omogućeno poslodavcima da radnicima mogu isplatiti do 400 KM više plaće neoporezivo, to je na štetu sadašnjeg radnika i budućeg umirovljenika, kao i na štetu sadašnjeg umirovljenika, jer sve ono na što nisu uplaćeni doprinosi – nitko nema koristi u konačnici, samo štetu”, rekao je Halilović.
“I sa Subašićem treba raščistiti neke stvari”
Dodaje kako nije u redu da od dolaska Halila Subašića na mjesto ravnatelja Federalnog zavoda za mirovinsko osiguranje 2023. godine, nije održan službeni sastanak s predstavnicima umirovljenika.
“Mislim da se i s njim neke stvari moraju raščistiti. Mi nismo imali sastanak s njim otkad je došao na tu funkciju službeno. On to sve izbjegava”, poručuje Halilović.
