Pivo je jedno od omiljenih pića na svijetu. Osvježava i potiče razgovore. Ovo piće i Katolička crkva imaju odnos i pivo kakvo danas poznajemo takvo je zahvaljujući katoličkim redovnicima, pa čak i svecima, koji su od njega napravili piće koje je spasilo desetke tisuća ljudi od smrti u srednjem vijeku.
Od tada, pivo i Crkva idu ruku pod ruku i čak i danas neka od najboljih piva na svijetu nastavljaju proizvoditi redovnici, s čijim se profitom održavaju i provode važna djela milosrđa.
Kao primjer u SAD-u je upravo svećenik dobio nacionalnu nagradu za majstore pivarstva. Otac Jeff Poirot, župnik crkve Svete obitelji u Fort Worthu u Teksasu, radi craft pivo iz hobija s prijateljem u garaži svoje kuće.
Povijest koja seže u srednji vijek
U srednjem vijeku dolazi do širenja samostana po svim krajevima Europe, a s redovničkim redovima stiže i pivo koje je, između ostalog, donosilo zdravlje tadašnjem stanovništvu.
Na mnogim mjestima voda je bila nezdrava ili loše kvalitete što je uzrokovalo bolesti, a konzumacija piva pomogla je u njihovom ublažavanju zbog procesa proizvodnje.
Franjevci, benediktinci, minimalci, a nedugo zatim i trapisti zbog hranjivih svojstava piva, pivo su pili i u vrijeme posta. Budući da su samostani bili i velika središta znanja, proizvodnja piva bila je pažljiva i odmjerena, a samostani su čuvali njegovu formulu.
Ključni doprinos svete Hildegarde
Današnje pivo nije nimalo nalik srednjovjekovnom pivu. Do promjene je došlo zahvaljujući svetici, Hildegardi iz Bingena. Do njezine pojave za proizvodnju piva koristila se mješavina aromatičnog bilja pod nazivom – gruit.
Ova njemačka benediktinka rođena u 11. stoljeću napravila je revoluciju u svijetu piva i pritom spasila tisuće života.
Hildegard je primijetila da su “slatki napici” vrlo popularni među stanovništvom i da tako velika konzumacija uzrokuje probleme s vidom. U raspravi u sklopu svog opsežnog rada iz botanike ova je svetica pisala o važnosti i dobrobiti hmelja te o pivu i njegovoj upotrebi u proizvodnji ovog pića.
Hmelj i poboljšano zdravlje
S njom je došlo i do uvođenja hmelja u pivarsku formulu, danas potpuno neophodnu za proizvodnju piva. Dajući mu gorčinu, suprotstavila se zlouporabi konzumacije ove vrste pića.
Zahvaljujući hmelju i njegovim baktericidnim svojstvima te aseptičnoj prirodi ove biljke, pomoglao je, s jedne strane, spriječiti smrt mnogih ljudi zbog konzumacije nezdrave vode, a s druge strane, spriječila je kvarenje piva.
Crkvena naučiteljica
Svetu Hildegardu je 2012. godine papa Benedikt XVI. proglasio crkvenom naučiteljicom i bila je prava znanstvenica svoga vremena iz klauzurne crkve. Pisala je od rasprava o teologiji do misticizma, ali također nastavlja zadivljivati znanstvenu zajednicu svojim spisima i lijekovima iz područja medicine ili botanike. Mnogi od lijekova o kojima je govorila i prakticirao danas su potpuno prirodni i korisni, a iznenađuju liječnike diljem svijeta.
Recept za srce svete Hildegard: Svaki dan jedna žlica do poboljšanja
Trapisti najpoznatiji po pivu
Kod reda trapista je tehnika proizvodnje piva do danas usavršena. Oni prave najbolje pivo na svijetu. Brend Trapist registriran je jer je njegova kvaliteta toliko visoka da se njegovo ime koristi kao slogan za prodaju piva.
Proizvodnja ovog piva je posebna i zanimljiva jer je riječ o kontemplativnom redu. Članovi cistercitskog reda uskog obreda ustaju prije zore kako bi započeli dan liturgijskom molitvom i povremeno se vraćaju u crkvu tijekom dana kako bi nastavili moliti zajedno. U svakodnevnom radu, u kojem svaki samostan ima posebnu posebnost, nastoje održavati ozračje tišine koje im pomaže rasti u neprekidnoj molitvi. Raditi moleći se i stoga ponuditi Bogu najbolje što možete učiniti je ključ njihova uspjeha.
Ovaj pristup uči redovnike ne da osiguraju uspjeh, već da dopuste da uspjeh dođe njegovanjem okruženja istinski usmjerenog na služenje koje preobražava osobu, tako da im život u zajednici postaje neophodan. U ovoj točki neizravno nastaje ovaj poslovni uspjeh. Taj život koji ih transformira, u kojem prestaju biti jedno da bi bili zajednica i u kojem prestaju biti središte da bi bili dio nečeg većeg, dovodi ih do toga da budu ‘fanatici’ u “služenju” i da cijeli svoj život posvete proizvodnju ovih proizvoda.
Upsjeh i blagostanje
Nije im lako, ali nakon stotina godina i s ukupnom ponudom usluga na poslu za cijeli život, može se postići izvrsnost. Ukratko, za trapiste, izvrsnost nije ništa više od navike nakon kontinuiranog prakticiranja truda i velikodušne predanosti.
Upravo, unatoč uspjehu, redovnici imaju na umu ovu velikodušnu predanost i stvaranje profita nije dio njihovih ciljeva s proizvodnjom piva unatoč činjenici da zarađuju desetke milijuna dolara. Dio zarade ide za uzdržavanje redovnika i opatije, dok ostatak ide za dobrotvorne svrhe, ljudima u potrebi i za razvoj sredine u kojoj se trapistički samostan nalazi. Oni, dakle, postaju elementom rasta lokalnog stanovništva.
Samo deset piva na svojim etiketama nosi službeni logotip trapista: Chimay, Achel, La Trappe, Orval, Rochefort, Westmalle, Westvleteren, Engelszell, Zundert i Spencer. Uglavnom su Belgijci, ali ima i Nizozemaca, Francuza, Austrijanaca pa čak i jednog Amerikanca.
Svjetski poznata čokolada povezana je s ukazanjima Djevice Marije: ‘Gospa se nalazi u svakom pogonu tvornice’
