Švedska je stoljećima glasila za zemlju mira i nenasilja koja svoje unutarnje i vanjske probleme rješava diplomacijom. Država od 10,5 milijuna stanovnika dugo se smatrala uzoritim simbolom mira, stabilnosti i prosperiteta.
Društveno-gospodarski „švedski model“ koji kombinira elemente kapitalizma i socijalizma kako bi unaprijedio životne uvjete smatrao se svjetionikom kojeg bi druge europske države trebale slijediti.Iako je Švedska i dalje gospodarski uspješna, iz godine u godinu sve gorasigurnosna situacija ugrožava stanovnike te potkopava ugled Švedske u svijetu.
Organizirani kriminal, uključujući kriminalne bande i dječji kriminal, posljednjih je desetak godina u strelovitom porastu te ugrožava temelje švedske države i švedskog društva.
Nezamislivo stanje
Premijer Ulf Kristersson prošle godine je izjavio kako „Švedska nikada prije nije doživjela ovako nešto. Niti jedna druga zemlja u Europi ne doživljava ovako nešto.“ Nasilje kriminalnih bandi najveći je politički izazov s kojim se švedska vlada suočava i pokušava ga riješiti, ali još uvijek nije pronašla pobjedničku formulu.
Koncem rujna vlada je priopćila kako namjerava 1. siječnja 2025. donijeti kontroverzni zakon koji će omogućiti korištenje anonimnih svjedoka u istragama i sudnicama, navodeći potrebu da se prekine „kultura šutnje“o zločinima koje počine pripadnici mnogobrojnih bandi.
„Kriminalne skupine prijete svjedocima i ušutkavaju ih. To znači da je mnoge istrage koje uključuju kriminalne mreže teško riješiti. Mora se prekinuti kultura šutnje i ojačati zaštita svjedoka“, izjavio je ministar pravosuđa Gunnar Strommer prilikom tumačenja namjere vlade.
Dodao je da bi zakon primjenjivao u iznimnim slučajevima u koje su uključene kriminalne bande. Predloženi zakon napale su nevladine udruge koje promiču ljudska prava navodeći kako bi taj akt potkopao vladavinu prava i vjerodostojnost svjedoka na sudu.
Drastičan porast pucnjava i bombaških napada
Prve organizirane kriminalne bande uspostavljene su sredinom 1990-ih i to su bile motociklističke bande Hells Angels i Bandidos. Njihov rat tih godina odnio je 12 života što je bio šok za mirnu Švedsku, ali prava spirala nasilja tek će uslijediti. Prema službenim statistikama, zločini u vezi s drogom i oružjem u stalnom su porastu od početka 2000-ih. Od 2013. do 2023. broj smrtonosnih pucnjava u zemlji više se nego udvostručio, taj broj je utrostručen između 2012.i 2020.
Godine 2018. Švedska je imala najveći broj preminulih u pucnjavama u Europi. Prema podacima policije, tijekom prošle godine u Švedskoj je zabilježeno 363 pucnjava i 149 bombaških napada koji su odnijeli 53 života i temeljito potkopali osjećaj sigurnosti građana diljem zemlje.
Većina tih kriminalnih radnji djelo je organiziranih bandi. Prema stopi smrtnosti od kriminalana 100.000 stanovnika Švedskaje na drugom mjestu u Europi nakon Albanije, a ispred nesigurnih država poput BIH, Srbije i Moldavije. Ni ove godine situacija nije ništa bolja. U prvih devet mjeseci zabilježeno je 195 pucnjava i 72 bombaška napada koji su odnijeli 30 života. Otmice i iznude važan su dio modus operandija kojeg koristi švedske bande.
Imigrantske četvrti – izvorišta kriminala
Najveći dio organiziranog kriminala događa se u najvećim gradovima: Stockholmu, Göteborgu, Malmöu i Uppsali. Stopa ubojstava iz vatrenog oružja po glavi stanovnikau prijestolnici Stockholmu 2022.bila je otprilike 30 puta veća nego u Londonu.
Kako vrijeme prolazi tako se nasilje kriminalnih bandi širi i u manje sredine. Prema švedskoj policiji „ranjiva područja“ (utsatta), tj. najopasnija područja iliti no-go zonedom su za 5% populacije, ali generiraju najveći postotak najozbiljnijeg nasilja – oko 80%. Radi se o predgrađima spomenutih velikih gradova s velikim brojem imigranata.
Stanovnici imigrantskih četvrti su rođeni u inozemstvu (Irak, Sirija, Afganistan, Somalija, Maroko, Alžir, zemlje bivše Jugoslavije, Rumunjska, Bugarska) ili se radi o njihovim potomcima, tj. švedskim državljanima druge ili treće generacije. Svi oni žive u lošim socio-ekonomskim uvjetima i muku muče sa siromaštvom, nezaposlenošću i maloljetničkom delinkvencijom.
Struktura bandi
Prema podacima policije, kriminalne mreže u Švedskoj broje 14 tisuća pripadnika, a oko 48 tisuća osoba ima veze s organiziranim kriminalom. Kriminalne bande često funkcioniraju na etničkoj osnovi.
Postoje bande koje su povezane s određenim migrantskim zajednicama, ali i domaće kriminalne skupine koje se bave sličnim aktivnostima. Neke od najpoznatijih su Dödspatrullen (somalijska banda)i Foxtrot (kurdska banda), koje djeluju u Stockholmu, te K- Falangen (albanska banda) aktivna u Malmöu i južnom dijelu zemlje.
Iako kriminalne bande regrutiraju svoje članove iz siromašnih i marginaliziranih imigrantskih područja, postoji i široka mreža suradnika i pomagača unutar švedskog društva. Bande koriste sofisticirane alate za pranje novca, uključujući lažne tvrtke, ulaganja u nekretnine i ugovore s državnim institucijama.
Rat bandi
Najvažniji sukobi u ratu bandi vode se oko ilegalne trgovine drogom. Bande se spore oko toga koja skupine prodaju koju vrstu droge i na kojem području. Prodavanje određene elitne droge poput kokaina i amfetamina nosi sa sobom prestiž i ugled za određenu kriminalnu skupinu. Druge skupine koje ne posjeduju takve droge pokreću rat iz osvete. Osim toga, bande imaju svoje zone po gradovima i predgrađima i ako u njih uđu operativci druge bande (dileri) kreće rat.
Nakon droge, bande ratuju zbog ilegalne trgovine oružja. Bande uvoze oružje iz istočne Europe, Balkana i drugih regija, a korištenje vatrenog oružja postalo je uobičajeno u obračunima između suparničkih skupina. Policijska izvješća pokazuju da se najveći broj zločina, uključujući ubojstva, vrši pomoću ilegalnog oružja. Organizirane kriminalne skupine također su uključene u trgovinu ljudima, iskorištavajući ranjive skupine poput izbjeglica, migranata i žena u svrhu seksualne eksploatacije i prisilnog rada.
Iznuda je još jedan uobičajeni oblik kriminalne aktivnosti, a kriminalne skupine koriste nasilje i prijetnje kako bi iznudile novac od poduzeća i pojedinaca. Počinitelji i žrtve zločina većinom su muškarci imigrantskog podrijetla, što naravno nije garancija autohtonom švedskom stanovništvu da i sami neće postati žrtve kriminala, što namjerno što slučajno. Iako u ratu bandi većinom pogibaju članovi bandi i pripadnici njihove obitelji ponekad stradavaju obični građani i njihova imovina ako se nađu na pogrešnom mjestu u pogrešno vrijeme. Ponekad se događa da bombe budu postavljene u krive stanove i automobile zbog pogreške postavljača koji su u mnogim slučajevima djeca.
Angažman djece u bandama
Bande sve više regrutiraju djecu i mlade u svoje organizacije. Podaci pokazuju kako su osumnjičenici za zločine kao što su ubojstva i smrtonosni napadi, sve mlađi. U 2012. tinejdžeri su činili su oko 17 posto svih osumnjičenika za takva kaznena djela, a do 2022. ta je brojka iznosila oko 30 posto.
Djeca od 10 i više godina regrutirana su kako bi lakše nosila eksplozivne naprave ili oružja poput pištolja i lakih pušaka. Mnogi djecu u bandama nazivaju „dječjim vojnicima“. Kriminalci ne angažiraju slučajno djecu u svojim operacijama.Prema švedskom zakonodavstvu mlađi od 15 godina izuzeti su od kaznenog progona i pritvora čak i ako budu uhapšeni noseći neko oružje.
Ponekad broj maloljetnika u nekoj bandi broji oko četvrtine njenih pripadnika. Neka djeca su uključena u kriminal dragovoljno, a neka prisilno jer kriminalci prijete ubojstvom njihovih roditelja. Za one koji dragovoljno ulaze u svijet kriminala, biti kriminalac u dječjoj dobi imperativ je za daljnje napredovanje u strukturama bande.
Nerješivo političko pitanje
Švedska vlada desnog centra na čelu s premijerom Kristerssonom, koja je došla na vlast 2022. uz potporu krajnje desnih i anti-imigrantski orijentiranih Švedskih demokrata, obećala je provesti „promjenu paradigme“ u odnosu prema kriminalu.
Vlada je povećala kazne za kaznena djela s oružjem i razmatra smanjenje dobi u kojoj kriminalci mogu odgovarati za svoje nedjela. Također je uvela novi sustav zona zaustavljanja i pretraživanja. U tu svrhu će se vjerojatno donijeti predloženi zakon o anonimnim svjedocima. Međutim, rezultati još uvijek nisu vidljivi. Masovne pucnjave i bombaški napadi unutar rata bandi nastavljaju se u Švedskoj i drugdje po svijetu.
Ove godine švedski mafijaši postali su meta atentata u Iraku, BIH i Turskoj. Početkom rujna, oporbena čelnica švedskih socijaldemokrata Magdalena Andersson rekla je da vlada nema plan za sprječavanje regrutiranja novih članova u banditske organizacije.
Širenje krize na susjedne zemlje
Švedska unutarnja kriza s organiziranim kriminalom polako se, ali sigurno prelijeva na susjedne zemlje. U Norveškoj, predsjednica Progresivne stranke Sylvi Listhaug pozvala je svoju vladu da bude oprezna protiv klizanja prema onome što je nazvala „švedskim uvjetima“.
Norveška policija sumnja da je bombaški napad u obližnjem gradu Drøbaku djelo švedskih mafijaša. Policija vjeruje da švedske narkobande sada djeluju u svih 12 policijskih okruga u Norveškoj nakon nedavnog proširenja operacija. U međuvremenu, danske vlasti izvijestile su o sve većem priljevu švedskih kriminalaca i napominju da su mnogi članovi bandi vrlo mladi.
Početkom rujna danska policija optužila je dvojicu švedskih tinejdžera za pokušaj ubojstva, rekavši da su ih angažirale švedske i danske skupine organiziranog kriminala koje surađuju. Policija je rekla da trenutno radi na oko 25 sličnih slučajeva. „Bande regrutiraju djecu vojnike da napadaju jedni druge“, rekao je nedavno novinarima danski ministar pravosuđa Peter Hummelgaard.
Uzroci problema
Uzorci problema kriminalnog nasilja u Švedskoj su društveni, a glavni problem je nepromišljena imigrantska politika. Imigranti i njihovi potomci danas čine otprilike trećinu stanovništva Švedske. Takva demografska slika stvorila se u vrlo kratkom vremenu od nekoliko desetljeća. Nagli migracijski valovi u Europi odigrali su ključnu ulogu u širenju kriminalnih mreža. Treba istaknuti kako imigracija sama po sebi nije uzrok organiziranog kriminala, već je krivac loš status i položaj pristiglih useljenika.
Dogodilo se to da se imigrantske zajednice s Balkana, Bliskog istoka i Afrike nisu integrirale, asimilirale čak niti ušle u ozbiljniju interakciju s većinskim stanovništvom, nego su ostale odvojena društva i svjetovi za sebe. Budući da su se manjinske zajednice odvojile od ostatka Švedske i fizički i društveno, uz loše gospodarske uvjete (nezaposlenost, nizak stupanj obrazovanja, neimaština, život na socijalnoj pomoći), nije čudno da su se okrenule ilegalnim djelatnostima. Nepovezivanje s ostatkom društva i bijeda glavni su pokretači kriminaliteta kojem su se odali određeni slojevi imigranata. Globalizacija i porast tržišta droga krajem 20. i početkom 21. stoljeća također su važni okidači organiziranog kriminala.
Države su nikada povezanije te ilegalne aktivnosti su nikada jednostavnije za provođenje. Droga je svenazočna svugdje u Europi, a mnogi ugledni biznismeni i bogataši također su korisnici droga, posebice kokaina. Velika potražnja otvorila je prostor bandama da opskrbljuju sve brojnije narkomane. Problem je i što sve veći broj mladih autohtonih Šveđana romantizira kriminal i u njemu vidi poželjnu djelatnost. Bizarno je i sramotno da švedski reperi glorificiraju gangstere i njihov način života. Popularni švedski reper Einár koji je osvojio brojne nagrade i sam je postao žrtva ubojstava gangstera 2021. u dobi od 19 godina.
Potencijalna rješenja
Organizirani kriminal u Švedskoj je složen i višedimenzionalan fenomen koji zahtijeva pažljivu analizu, a potencijalna rješenja moraju uključiti sveobuhvatne i razborite mjere. Desničarske stranke, poput Švedskih demokrata, koriste porast kriminala kao ključni argument za strožu imigracijsku politiku, deportacije i povećanje proračuna za policiju. Oni vide rješenje u represiji.
S druge strane, liberalne i lijevo orijentirane stranke naglašavaju važnost društvene uključenosti, socijalne pravde i borbe protiv ekonomske nejednakosti. Pitanje je tko je u pravu. Točno je da su i jedni i drugi djelomično u pravu. Iako su pucnjave, bombaški napadi, otmice i iznudekoje provode bande postali ozbiljan izazov, rješenja moraju uključivati kombinaciju represivnih mjera i dugoročnih društveno-gospodarskih strategija.
Integracija marginaliziranih etničkih skupina, ulaganje u obrazovanje, smanjenje ekonomske nejednakosti i stvaranje novih prilika za mlade, ključni su elementi uspjeha u borbi protiv nasilja bandi. Trebat će djelovati brzo. Uspjeh ili neuspjeh u borbi protiv organiziranog kriminala bit će ključan za budućnost švedskedržave. Ako švedske vlasti ne uspiju njihova država mogla bi se pretvoriti u novi Libanon ili Meksiko.
M. Šerić: Oman: ključni geopolitički posrednik na razmeđu svjetova
